Zagrebački Holding naplatio milijun kuna za uslugu koju ne pružaju!

Zagrebački Holding i Grad Zagreb su već osiromašenoj gradskoj industriji puna četiri mjeseca protuzakonito naplaćivala naknadu uz cijenu vode. Utvrdilo je to državno Vijeće za vodne usluge i prošli mjesec suspendiralo dio gradske odluke kojom se uz cijenu vode naplaćuju i naknade za razvoj vodoopskrbne i odvodne mreže. Naime, rješenje Vijeća je došlo nakon što je industriji naplaćeno skoro milijun kuna nameta koje po zakonu nisu trebali plaćati. Ali kako se odluka ne može tumačiti retroaktivno, protuzakonito stečeni novac ostat će na računu Zagrebačkog holdinga. I nitko neće odgovarati.

Sve je počelo kada su početkom ožujku na snagu stupile nove cijene vode i s njima povezane naknade. Izračune je predložila podružnica Vodoopskrba i odvodnja, a onda redom podržao Ivo Čović kao predsjednik Zagrebačkog holdinga, gradonačelnik Milan Bandić i zagrebačka Skupština u kojoj većinu ima SDP koji vodi Davor Bernardić. Iako se trojka Bandić-Čović-Bernardić teško može oko bilo čega dogovoriti, protuzakonitu odluku na štetu industrije su donijeli konsenzualno.

U odluci koja je, među ostalim, poskupila i cijene vode Zagrepčanima, uveli su do ožujka nepostojeću odredbu: i ona industrija koja ima svoje tehnološke zdence i ne opskrbljuje je gradski vodovod, mora plaćati naknadu za razvoj odvodnje. Ona je iznosila 70 lipa po kubičnom metru iscrpljene vode. Iako se naknada ne čini prevelika, treba imati na umu da zagrebačko gospodarstvo, od obrtnika, pa do velikih postrojenja, već plaća najskuplju cijenu vode u Hrvatskoj. Kada se pobroje sve naknade koje su sadržane u cijeni, kubični metar vode stoji enormnih 25,65 kuna. Ogroman teret za svakog poduzetnika. Od ožujka su uz tu cijenu vode, oni koji imaju svoje tehnološke zdence, plaćali i dodatnu naknadu.

Vijeće za vodne usluge je svojim rješenjem pobrojalo niz zakona koje su time prekršeni, a sukus je da se ne može naplaćivati usluga koja se ne daje. Ni kroz cijenu, pa tako niti kroz dodatnu naknadu. Grad Zagreb je na to rješenje odgovorio prije par dana tužbom Upravnom sudu, ali iako smo imali obećanja da ćemo je dobiti, to se do završetka članka nije dogodilo.

U svakom slučaju, od početka srpnja se nezakonita naknada ne smije naplaćivati. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca su ogorčeni i smatraju da bi svakako Zagreb i Zagrebački holding trebao nadoknaditi štetu koju su pretrpjele tvrtke koje su platile naknadu, ali svjesni su da odluka Vijeća nema retroaktivno djelovanje. Ostaje samo da svaka tvrtka odluči hoće li tužiti Zagreb i Holding. Za HUP je ovakvo ponašanje u Zagrebu samo nastavak potpune nekoordinacije države i lokalnih uprava u nametima kojima udaraju na gospodarstvo.

- Lokalna vlast samostalno donosi neke odluke koje direktno, kao i spomenuta, poskupljuje poslovanje poslodavaca koji u toj zajednici žive. Tu između jednog i drugog grada mogu biti velike razlike u parafiskalnim nametima lokalne zajednice. Često se događalo da smanjivanje poreznog opterećenja centralne vlasti bude „kompenzirano“ s povećanjem nameta lokalne zajednice. I to modelu koliko zajednici treba, pa se iznosi istog nameta za dva grada razlikuju i po nekoliko puta- komentirali su iz HUP-ovog odnosa s javnošću.

Zadovoljni su ipak da je Vijeće za vodne usluge reagiralo, ali im nije jasno kako je odluka od zagrebačke gradske uprave do Vijeća putovala četiri mjeseca u kojima je gospodarstvo plaćalo protuzakonitu naknadu. Iz zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje su priznali da su očito pogriješili kada su predložili naknadu, ali novac neće vratiti.

- Nije odluka bila protuzakonita dok Vijeće nije zauzelo stav i dalo tumačenje da je treba suspendirati. Mi ćemo odluku poštovati, naknada se više neće plaćati, a svima kojima je eventualno fakturirana za srpanj, bit će umanjena cijena vode sljedeći mjesec. Ali ne treba vraćati uplaćeno prije rješenja Vijeća- kaže Davor Poljak, direktor podružnice Vodoopskrba i odvodnja u Zagrebačkom holdingu.

On kaže da su od naknade računali godišnje naplatiti oko 2,7 milijuna kuna, pa im suspenzija ne predstavlja preveliku štetu. Iz tog godišnjeg iznosa i proizlazi da je za četiri mjeseca industrija nepotrebno platila 900 tisuća kuna Zagrebačkom holdingu.

Holdingu je to sitnica, ali osoba s prosječnom plaćom bi za to trebala raditi 14 godina, a većini malih, pa i srednjih poduzeća, taj iznos predstavlja cjelogodišnji promet.