Zagrebački velesajam postat će manji, ali suvremeniji sajamski centar

Nedostatak novca za investicijsko održavanje dovelo je do stanja kakvo je danas, odgovaraju iz Zagrebačkog Velesajma o derutnoj situaciji na nekadašnjem simbolu grada čiji dio paviljona propada, kao i okoliš te koji posluje sa gubitkom.

Instalacije stare 40 godina

- Trenutno se u cilju održanja i daljnjeg izgrađivanja međunarodne konkurentnosti predložili smo našem vlasniku ZGH-u i Gradu Zagrebu izgradnju Novog sajamskog grada – optimiziranog na manji, ali suvremeniji sajamski i kongresno-poslovni centar - otkrivaju iz ove podružnice Zagrebačkog Holdinga. Konkretno su, objašnjavaju, predložili gradnju novog multifunkcionalnog paviljona, rekonstrukciju postojećih i umanjenje površine potrebne za sajmove.

Naime, Velesajam se prostire na 550 tisuća četvornih metara sa 150 tisuća kvadrata zatvorenog prostora. Prosječna starost infrastrukture i instalacija je 40 i više godina. Na Velesajmu koji ima svojstvo kulturnog dobra ne može se ništa graditi bez blagoslova niza institucija.

- Zagrebački velesajam je dao inicijativu i dobili smo potporu institucija - odgovor je sa Velesajma čija su tri paviljona u potpunosti izvan funkcije...

Prihodi oko 10 milijuna

U onima koji su u funkciji održavaju se sajmovi, iako bez zarade. Godišnji prihod od sajmova, bez auto showa, kako doznajemo je oko deset milijuna kuna dok su sajamski rashodi tek par milijuna manje od toga.