AUTOR agencija vlm
Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

23. OžUJKA 2012. 09:04h

Ženi Davora Jelavića manji porez u elitnoj zoni nego nekome na periferiji

Davor Jelavić

Foto

Zagreb
1

Tekst

Ivan Horvat iz Brezovice kupio je 2004. godine poljoprivredno zemljište, odnosno šumu od 10.000 četvornih metara, u obližnjem selu Kupinečkom Kraljevcu od privatne osobe za 30.000 kuna, odnosno za 2,7 kuna po četvornom metru. Porezna uprava procijenila je vrijednost zemljišta na čak 493.000 kuna, odnosno 45 kuna po četvornom metru.

– Budući da je riječ o običnoj šumi bez gotovo ikakve drvne vrijednosti uputio sam sudsku žalbu i tražio pojašnjenje što je to toliko vrijedno. Unatoč svim pokušajima da dokažem apsurdnu odluku, Visoki upravni sud potvrdio je procjenu Porezne uprave te su mi naplatili pet posto poreza, odnosno 30.000 kuna koliko sam platio i cijelu šumu – ispričao je Horvat. Kaže da je bio spreman odreći se cijele šume u korist države samo da mu ukinu porezno opterećenje, ali da takvo što nije uzeto u obzir.

Različita naplata

– U istom selu jedan poznanik kupio je još veću šumu ali u području koje spada pod Jastrebarsko, a platio je svega oko 3000 kuna pa držim da se zemljišta nikako ne procjenjuju prema njegovoj pravoj vrijednosti već prema nekim drugim kriterijima – istaknuo je Horvat. Kada se Horvatova priča usporedi s kupnjom atraktivna građevinskog zemljišta u centru Zagreba, čini se kako se primjenjuju dvostruki kriteriji u naplati poreza. Naime, supruga Davora Jelavića, zagrebačkog pročelnika za graditeljstvo, 2003. kupila je 1304 m² u ulici Jelenovački potok, za 182.500 kuna od Nadbiskupije Zagrebačke, što je 25 puta manja cijena od tržišne. Jelavići su platili 27.384 kuna poreza, odnosno samo 20 kuna po kvadratu, što znači da je Porezna uprava procijenila zemljište na triputa veću svotu od plaćene.

Mnogi elementi

Pojašnjenje smo zatražili u Poreznoj upravi, no nismo dobili konkretne podatke.

Pročelnik zagrebačkog Područnog ureda Porezne uprave Marko Buljan kratko je komentirao da se pri procjeni vrijednosti nekog zemljišta u obzir uzimaju mnogi elementi poput mjesta gdje se zemljište nalazi, njegovu obliku, položaju, kosini, pristupu, infrastrukturi kao i brojnim drugim detaljima te da se potom procjenjuje i njegova vrijednost.