10 stvari o pušenju koje morate znati!

Uoči Svjetskog dana nepušenja, pušači bi još jednom mogli promisliti o otrovu koji svjesno udišu te kolikom se riziku za vlastito zdravlje pritom izlažu. Duhanski dim u sebi sadrži oko 4000 različitih kemijskih tvari od kojih je za mnoge dokazana štetnost za ljudsko zdravlje, a s nikotinom je povezana i ovisnost.

Skupina respiracijskih iritansa, koju čini oko 3000 kemijskih sastojaka, uništava cilijarni aparat – uz dlačice nosa, jednu od obrambenih barijera gornjih respiratornih putova. Čovjek ventilira oko 10.000 litara zraka na dan, a zajedno s njim udahne brojne čestice prašine, pelud i razna atmosferska onečišćenja. Svi ti mehanizmi, udruženi, uzrokuju upalne procese u plućima koji zahvaćaju ne samo dišne cijevi nego i krvne žile u plućima, posebno arterije.

– Velik broj kisikovih radikala koji se oslobađa iz dima cigarete izravno utječe na oštećenje plućne funkcije. Ugljikov monoksid (CO) nastaje izgaranjem organskog materijala, a veže se 200 puta više za mjesto na crvenim krvnim zrncima nego kisik. Kod pušača CO blokira 15% crvenih krvnih zrnaca te ne prenose kisik – objašnjava mr. sci. Alma Rožman, dr. med. spec. pneumoftiziologije iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu. Katran sadrži oko 40 kancerogenih tvari koje same po sebi oštećuju sluznicu dišnih putova.

ŠTO MORATE ZNATI O PUŠENJU:

-Rak pluća najveći je ubojica u svijetu jer uzrokuje 20 posto smrti u ukupnoj smrtnosti od karcinoma svih organa. Pušenje je odgovorno za 90 posto svih karcinoma pluća.

-U 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijet će milijarda ljudi, procjenjuju zdravstveni stručnjaci. Svakih osam sekundi jedna osoba u svijetu umre od bolesti povezane s pušenjem.

-Čak 70% pušača želi prestati pušiti, za što je potrebna snaga volje, pomoć farmakoloških sredstava te psihološka pomoć.

-Već dan nakon prestanka uspostavi se normalna cirkulacija i oksigenacija u krvi, za 3,5 mjeseci smanji se količina sluzi i kašalj, a godišnji pad plućne funkcije se stabilizira.

-Milijarda i 300 tisuća pušača u svijetu svake godine popuši 5763 trilijuna cigareta; 70% svih pušača živi u nerazvijenim zemljama.

-Rizici od raka su 4,5 puta veći zbog duljine pušačkog staža nego zbog broja popušenih cigareta na dan – 10 cigareta na dan 20 godina opasnije je nego 20 cigareta na dan 10 godina.

-Prestanak u 30. godini potpuno uklanja rizik obolijevanja od raka. Izloženost pasivnom pušenju povećava rizik od koronarne bolesti 25-30% kod nepušača

-Pasivno pušenje fetusa majke pušačice može se dokazati prisutnošću nikotina u krvi pupkovine, plodnoj vodi, urinu djeteta, suzama te u majčinu mlijeku.

-Prestankom pušenja rizik obolijevanja od ishemične bolesti srca za godinu dana smanjuje se 50%, a nestaje u sljedećih 15 godina.

-Obolijevanje od raka usne šupljine, grkljana, pluća i leukemije smanjuje se 50% u roku od pet godina nakon prestanka pušenja, a nestaje za još 15; za rak pluća – rizik traje 20 godina.