AUTOR: Tomislav Štruklec
FOTO: Wikipedia


ZIMSKI SOLSTICIJ

21. PROSINCA 2009. 13:54h

Božić se nastavlja na tradiciju rimskih svetkovina

Tekst

Zimski solsticij su mnogi narodi slavili kao rođenje Boga Sunca, a taj se običaj do danas nastavio kroz kršćanstvo i proslavu Božića.

Još od najdavnijih vremena, proslava zimskog solsticija je imala posebno mjesto u kultovima naših predaka koji su na taj dan obično slavili rođenje sunca. U Hrvatskoj suncostaj pada u ponedjeljak 21. prosinca u 18 sati i 47 minuta po lokalnom vremenu, tako označavajući početak zime.

-.-Wikipedia-.-Kris prikazan kao Bog Sunce
Kris prikazan kao Bog Sunce
Photo Wikipedia  
Suncostaj je prirodni fenomen kada se sunce nalazi na svojoj najnižoj točki pa je u sjevernoj zemljinoj hemisferi taj dan najkraći u godini, pošto sunce počinje svoje uzdizanje prema jugu.

Mnogi narodi u povijesti su zimski solsticij, kao i općenito kraj prosinca, slavili kao rođenje sunca pa čak i danas ono ima posebnu važnost u kulturama zapadne civilizacije.

Primjerice u starom Rimu se posebno slavio 25. prosinac kao rođendan božanstava Mitre, El Gabala i Boga Sunca, a zvao se Dies Natalis Solis Invicti, odnosno Dan rođenja nepobjedivog sunca. Na ovaj dan stari Rimljani su također imali običaj, baš kao i ljudi danas, darivati svoje najdraže raznim poklonima.

Božić se nastavlja na staru Rimsku tradiciju

Sve većom popularizacijom kršćanstva u Rimskom carstvu, crkveni oci su se odlučili prilagoditi ovom običaju te su tako Božić pomaknuli na ovaj datum.

Ovdje nastupaju mnoge kontroverze jer su rani kršćani često Isusa povezivali sa solarnim paganskim božanstvima što je ljutilo rane biskupe, no običaj se već ukorijenio u narodu pa nije bilo drugog izbora.

Veliki dio običaja starih Rimljana je tako preživio do danas i nesvjesni te činjenice, mi danas slavimo Božić, jedan od najvećih kršćanskih blagdana, upravo na taj datum.

Također su i stari nordijski narodi slavili ovaj datum koji se kod njih zvao Yul te je isto kao kod starih Rimljana preživio u običajima Božića koji se na dalekom sjeveru Europe zove Jul. Jedan od njihovih najpoznatijih običaja, koji se nastavio do danas, je paljenje božićne klade koji je poznat i kod nas u obliku paljenja Badnjaka.

Najpoznatija proslava Suncostaja je vjerojatno ona u Stonhengu koja se održava svake godine u organizaciji neo paganskih grupa, gdje okupljeno mnoštvo pjesmom i plesom pozdravlja sunce.

Danas gotove sve kulture svijeta obilježavaju zimski solsticij i većinom je povezivan s rođenjenjm sunca i njegovom pobjedom nad silama mraka.