Bura - vjetar koji utječe na ljude i prirodu

Kada hladan zrak koji struji sa sjevera ili sjeveroistoka naiđe na planinsku barijeru dolazi do uvjeta za stvaranje bure.

Niti jedan vjetar koji puše u našoj zemlji nije imao toliki utjecaj na prirodu i ljude kao bura. Stanovnici krajeva u kojima je bura česta i jaka od davnina su svoj način života podređivali ovom, ponekad izuzetno jakom i neugodnom vjetru.

Photo Krunoslav Rac

To se događa kada puše orkanskom snagom, te čupa drveće iz zemlje, odnosi krovove kuća ili prevrće vozila. Ponekad, na žalost, osim imovine stradavaju i ljudi.

Bura je vrlo jak vjetar koji povremeno puše, posebno u hladnije doba godine, u našem dijelu Jadrana.

Visoki planinski lanci što se protežu uz more glavni su preduvjet za nastanak bure. Kada hladan zrak koji struji sa sjevera ili sjeveroistoka naiđe na planinsku barijeru dolazi do uvjeta za stvaranje bure.

Na moru je temperatura viša od hladnog zraka koji dolazi s planine, a i tlakovi su razlikuju. Miješanjem dviju različitih komponenti temperature zraka i tlaka nastaje bura. Ova različitost temperature i tlaka nastupa najčešće u zimsko doba i tada su bure najjače.

Glavna struja vjetra nije jednolična, pa tako bura puše na mahove, pri čemu se slabiji i jači udari, refuli, odmjenjuju uz kraće ili duže stanke za vrijeme kojih vjetar oslabi. Najčešće bura puše u Senju, dok je dosad najveća brzina izmjerena na Masleničkom mostu 1998. godine. Brzina udara vjetra je tada dosegla 248 km/h.