Čokolada - hrana bogova

Čokolada je najrašireniji slatkiš na svijetu. Ljudi je obožavaju u tortama, kolačima, sladoledu, keksima, kao napitak…

Porijeklo čokolade

Riječ čokolada dolazi iz jezika meksičkih Asteka. Riječ je izvedena iz pojma xocolli - što znači gorak i atl - što znači voda. Asteci su čokoladu povezivali s božicom plodnosti Xochiquetzal.

Maye su također čokoladu doveli u vezu sa svojim božanstvom plodnosti. Čokolada je nekada bila toliko cijenjena da su kakao plodovi često bili korišteni kao novac, a njima se i naplaćivao porez. Asteci su toliko cijenili čokoladu da je to bio napitak namijenjen isključivo ratnicima i osobama visokog staleža.

Zbog uvjerenja kako čokolada daje snagu, moć, izdržljivost i mudrost, dobila je ulogu i u astečkim religijskim obredima. Asteci su bili uvjerenja kako su kakao plodovi na zemlju došli iz raja.

Prvo mliječno čokoladno piće proizveo je liječnik Hans Sloane 1689., napitak je korišten u medicinske svrhe, a kasnije prodan braći Cadbury.

Vrste kakaa

Oko dvije trećine svjetske proizvodnje kakaa odvija se u zapadnoj Africi.

Postoje tri vrste kakao plodova koji se koriste u proizvodnji čokolade. To su Criollo, Forastero i Trinitario. Criollo je najrjeđi i najskuplji kakao, a njegovo prirodno stanište je središnja Amerika i Karipski otoci. Ova je vrsta jako osjetljiva na promjene u okolišu i jako sporo raste.

Criollo je specifičnog, intenzivnog okusa. Forastero je grupa jako raširenog kakaa kojem je prirodno stanište dolina rijeke Amazone. Forastero čokoladi daje njen najčešći i najpoznatiji okus.

Trinitario je prirodni hibrid Criolla i Forastera, a daje široku paletu okusa.

Čokolada i zdravlje

Konzumiranje čokolade u velikim količinama može nam ugroziti zdravlje i pokvariti liniju.

Ipak, provedena su mnoga istraživanja koja su pokazala kako u normalnim količinama, a to znači 5-6 kockica čokolade dnevno može imati pozitivan utjecaj na zdravlje.

Pokazalo se kako umjerenom konzumacijom čokolada smanjuje krvni tlak, poboljšava cirkulaciju, štiti tijelo od slobodnih radikala koji aktiviraju rak, smanjuje mogućnost nastanka srčanog i moždanog udara, poboljšava probavu, stimulira rad bubrega…

Čokolada sadrži feniletilamin, koji je prirodni stimulans. On djeluje na taj način da stimulira neurotransmitere u onim dijelovima mozga koji kontroliraju koncentraciju i budnost.

Čokolada također sadrži i serotonin koji djeluje kao antidepresiv. Znanstvenici su u čokoladi otkrili preko 300-tinjak kemijskih spojeva i još nisu stigli ispitati sav njihov utjecaj na zdravlje.

Čokoladne činjenice

Prosječni Amerikanac godišnje pojede oko 4.5 kg čokolade, a prosječni Švicarac oko 9 kilograma.

Znanost je dokazala kako čokolada ne izaziva tjelesnu ovisnost i ne uzrokuje akne.

Najveća tabla čokolade proizvedena je u Italiji 2000. godine i imala je oko 3000 kilograma.

Čokolada je najprodavaniji slatkiš na svijetu.

Prosječna britanska obitelj godišnje potroši više novaca na čokoladu, nego što kakao farmeri godišnje zarade.

Čokolada sadrži puno manju razinu kofeina nego što to većina ljudi misli.

Postoji glasina da je Napoleon uvijek na svoje vojne pohode sa sobom nosio čokoladu kako bi održavao svoje vojnike budnima i punim energije.