Dan planeta Zemlje pod motom 'zaštitimo klimu'

Taj je dan prvi put obilježen 22. travnja 1970. kao događanje na sveučilištima i u studentskim domovima diljem Amerike.

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, obilježit će se u cijelom svijetu trideset i osmi put, a ove godine pod motom 'Sačuvajmo klimu!' (A Call for Climate).

Taj je dan prvi put obilježen 22. travnja 1970. kao događanje na sveučilištima i u studentskim domovima diljem Amerike.

Obilježavanje Dana planeta Zemlje ponovno je postalo aktualno dvadeset godina kasnije - 1990. kada je u manifestacijama Dana planeta Zemlje sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Ta je globalna pojava dobila službeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru.

Prijatelji s okolišem

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Ministarstvo zaštite okoliša ističe da taj Dan tradicionalno obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša, a ono im se pridružuje pozivom svim građanima da prihvate okolišu prijateljske načina ponašanja.

Ministarstvo navodi da od 1999. financijski podupire projekte nevladinih udruga vezane uz problematiku zaštite okoliša pa će tako i ove godine iz državnog proračuna za 2008. za eko projekte izdvojiti 3 milijuna kuna.

Nevladina udruga za zaštitu okoliša "Zelena akcija" ove godine Dan planeta Zemlje obilježava prioritetnom okolišnom temom - gospodarenje otpadom koja je, kako ističu, prema udrugama i izvješćima Europske komisije, još uvijek glavni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj.

Iz Zelene akcije naglašavaju kako je loše gospodarenje otpadom vrlo opasno za zdravlje ljudi, zagađuje prirodu, dodatno troši novac poreznih obveznika te doprinosi promjeni klime.

Smatraju da "Hrvatska mora hitno uložiti dodatne napore u području gospodarenja otpadom kako bi spriječili buduće eko akcidente i na vrijeme dostigli standarde EU-a koji su još uvijek visoko iznad onih u Hrvatskoj".

Staklenički plinovi i otpad

Ističu kako su građani spremni na sortiranje i recikliranje otpada, no država i lokalne vlasti moraju stvoriti uvjete koji bi im to olakšali.

Primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, navode iz Zelene akcije, uštedjelo se 132.600 tona emisija stakleničkih plinova te se smanjilo za 12 posto emisije stakleničkih plinova koje u Hrvatskoj emitira sektor gospodarenja otpadom godišnje.

EU prosječno reciklira čak 27 posto otpada, a Hrvatska samo 10 posto i dok si EU postavlja još ambiciozniji cilj za sve članice od 50 posto recikliranja otpada do 2020., u Zelenoj akciji se pitaju kako će Hrvatska dostići taj cilj kad je postavila neambiciozni cilj od 23 posto recikliranja otpada do 2015.

Navode da Zagreb reciklira samo 6,5 posto od 300.000 tona otpada koji generira godišnje, a gradske vlasti umjesto da povećaju taj postotak (npr. Beč reciklira osam puta više) planiraju izgraditi spalionicu za spaljivanje čak 400.000 tona nerecikliranog otpada godišnje.