Dan posvećen oboljelima od Parkinsonove bolesti

Današnji dan se obilježava kao Svjetski dan Parkinsonove bolesti pa je povodom toga predstavljeno savjetovalište za neurološke bolesnike.

Današnji dan, 11 travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsove bolesti. Povodom toga, na Tribinama Grada Zagreba predstavljeno je savjetovalište za neurološke bolesnike, koje je s radom započelo početkom veljače u prostorijama KBC-a Zagreb.

Savjetovalište će biti otvoreno i za druge neurološke bolesnike, one oboljele od epilepsije, multiple skleroze, Alzheimerove bolesti, one oboljele od moždanog udara...

Radno vrijeme savjetovališta je ponedjeljkom od 15 do 17 sati u prostorima biblioteke Neurološke klinike Zagreb u Kišpatićevoj 12. Oni koji ne žive u Zagrebu i teško pokretne osobe mogu nazvati na telefon 091/95 98 121.

Stručni tim se sastoji od liječnika specijalista neurologije, internista, psihijatra, fizioterapeuta, dijetetičara, medicinske sestre, socijalnog radnika i psihologa, piše plivazdravlje.hr

Što je Parkinsonova bolest?

To je bolest s poremećajima pokreta. Ti poremećaji nastaju uslijed smanjenog lučenja dopamina u onom dijelu mozga (bazalni gangliji) koji je odgovoran za kontrolu voljnih pokreta pa se kao posljedica javljaju nevoljni pokreti. Uzrok propadanja stanica koje luče dopamin je za sada još nepoznat.

Koji su simptomi Parkinsonove bolesti?

Bolest se razvija polagano pa može proći i godina dana prije nego sam bolesnik otkrije da ima probleme. Tri glavna simptoma su drhtanje (tremor), ukočenost mišića ruku, nogu i vrata (rigor), te usporenje pokreta (bradikinezija). Također se može javiti i slaba ravnoteža.

Drhtanje- ritmično podrhtavanje i nevoljni pokreti različitih dijelova tijela. Počinje na rukama pa to izgleda kao da čovjek "broji novce". Treba razlikovati drhtanje kod Parkinsonove bolesti od tzv. esencijalnog tremora (drhtanja) koji je posljedica starosti.

Ukočenost- najčešće se javlja na vratu, ramenom obruču, zdjelici, šakama i stopalima. Tu se radi o pojačanom tonusu mišića. Noge se savijaju u koljenima, a ruke u laktovima. Izraz lica je poput maske. Primjerice, ako netko pokuša ukočeni lakat bolesniku izravnati, javlja se efekt zupčanika.

Sporost pokreta- javlja se kašnjenjem u započinjanju pokreta i njegovom opsegu. Bolesnici se znaju često naći u tzv. ON-OFF fazi. U OFF fazi dolazi do ukočenosti tijela kada bolesnik ne može izvesti nikakav pokret. Tada se može dogoditi da bolesnik satima stoji ukočen bez mogućnosti pomicanja.

Od ostalih simptoma se javljaju promjene u rukopisu (sitna slova) i govoru (tiho pričanje), depresija, demencija, smetnje sna...

Liječenje Parkinsonove bolesti

Liječenje je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. Vrlo su važni rana dijagnoza, liječenje medikamentima, tjelovježba i način prehrane. Od lijekova se koristi levodopa, stimulatori dopaminergičkih neurona, MAO B inhibitori, COMT inhibitori, NMDA antagonisti te kirurško liječenje.

Bolesniku su vrlo važni pomoć i njega u kući. To će omogućiti ne samo kvalitetniji život nego će pomoći bolesniku da se oslobodi depresije. Fizikalna rehabilitacija će također poboljšati bolesnikovo tjelesno i mentalno zdravlje.

Poznati s Parkinsonovom bolešću

Papa Ivan Pavao II, boksač Muhammad Ali, španjolski slikar Salvador Dali, predsjednici Harry Truman, Mao Tse Tung, Fidel Castro, diktatori Adolf Hitler i Francisco Franco, pjevač Jonny Cash, glumac Michael J. Fox... 

Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu".