Dr. Mimica: Lijekovi za Alzheimerovu bolest još uvijek nisu na HZZO listi

Šezdesetpetogodišnja Gordana često se zatekne kako se usred razgovora ne može sjetiti ‘onog glumca što glumi u onoj seriji’ ili ‘rođaka one gospođe što radi u onoj firmi’. Druga polovica uhodanog bračnog para, devet godina stariji suprug, u pravilu popuni rupu u sjećanju svoje bolje polovice, no gospođu Gordanu svejedno muči: ‘Je li to znak demencije? Jesam to naslijedila od mame?’ Doc. dr. sc. Ninoslav Mimica, specijalist psihijatar u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Vrapče i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, ima umirujuće objašnjenje.

– Nije neuobičajeno kad se sa 65 godina ne možemo sjetiti imena glumca. Takva zaboravnost obično je posljedica slabe koncentracije, preopterećenosti informacijama i sl. Uostalom, pamćenje ima uzlaznu putanju do tridesete, a nakon toga počinje slabjeti. Problem nije ni ako se ne možemo sjetiti imena glavnog glumca ili filma koji smo jučer gledali, ali znak za uzbunu svakako jest ako se ne sjećamo da smo jučer uopće gledali film – dr. Mimica slikovito objašnjava razliku između obične zaboravnosti i ‘bolesti zaboravljanja’, demencije.

Gubitak mentalnih sposobnosti

Od gubitka mentalnih sposobnosti – pamćenja, razmišljanja i logičkog zaključivanja – prema procjenama, samo na zagrebačkom području pati oko 15 000, a u cijeloj Hrvatskoj oko 80 000 osoba. Alzheimerova bolest uzročnik je u čak 75 posto slučajeva, a na drugom mjestu po učestalosti demencija se javlja kao posljedica moždanog udara.

Za lijek mjesečno i tisuću kuna

– Najvažnije je bolest rano dijagnosticirati. U svijetu je za liječenje Alzheimera registrirano pet vrsta lijekova, u nas su dostupna tri, međutim, problem je što nisu na listi HZZO-a, pa ih u nas, za razliku od zemalja regije i Europe, pacijent mora sam plaćati. To znači da čovjeku, koji je obično umirovljenik, mjesečno za lijekove treba 300 do tisuću kuna. A to za umirovljenička primanja nije mala stavka – upozorava dr. Mimica.

Nakon 85. godine Alzheimerova bolest u prosjeku pogađa svakog drugog čovjeka, s tim da su žene izloženije riziku da od nje obole. Inače, za razliku od sindroma demencije, koji se javljaju naglo nakon inzulta, Alzheimer se razvija sporije, polako napreduje i mnogima obilježi posljednjih desetak godina života.

– Ali i za demenciju mogu biti od pomoći lijekovi za Alzheimerovu bolest, pa je utoliko važnije da se oni napokon nađu na listi HZZO-a – u ime oboljelih apelira naš sugovornik na zdravstvene vlasti.

Rizik od nekih vrsta demencije može se smanjiti održavanjem krvnog tlaka, kolesterola i težine u normali, nepušenjem, fizičkom i mentalnom aktivnošću te – druženjem s ljudima.