Farme vjetra umjesto naftnih bušotina

Vjetar ne samo što je obnovljivi izvor energije, već proizvodnja energije iz vjetra nema posljedice kao što su zagađenje vode i zraka.

Sa sve većim rastom cijena nafte, sve strožim zakonima o dopuštenom zagađenju okoliša i sve većim strahom od klimatskih promjena dolazi do rasta potražnje za energijom dobivenom od obnovljivih izvora kao što je vjetar.

Sukladno tome, sve više država potražuje turbine vjetra, a potražnja je dovela do kreiranja globalne liste čekanja na njih. Prije još samo nekoliko godina pojedina je zemlja turbine čekala oko šest mjeseci, sada je vrijeme čekanja produženo na dvije i pol godine.

Vjetar kao super-eko izvor energije

Farme vjetra Photo envirowarrior.com

Vjetar ne samo što je obnovljivi izvor energije, već proizvodnja energije iz vjetra nema posljedice kao što su zagađenje vode i zraka. Isto tako, pri proizvodnji energije iz vjetra ne nastaju nusprodukti opasni za okoliš. Ovaj način dobivanja energije ne ovisi o resursima kao što su ugljen, nafta ili plin i zbog toga ne zagađuje okoliš njihovim transportom ili razgradnjom. Dobivanjem energije iz vjetra može se smanjiti šteta koju su okolišu učinili dosad korišteni načini proizvodnje energije. Čini se kako te činjenice postaje svjesno sve više zemalja svijeta.

Velika Britanija već ima plan kreiranja 'farmi vjetra', i to dalje od kopna, na otvorenom moru. Da je taj projekt shvatila ozbiljno dokazuje i činjenica pokretanja kompleksnih i detaljnih istraživanja takvih 'farmi' na okoliš, pod imenom Collaborative Offshore Windfarm research into the Environment (COWRIE).

Briga za najosjetljivije

Stručnjaci koji rade na projektu COWRIE zabrinuti su da bi šteta farmi vjetra najviše mogla štetiti pticama, koje bi se mogle zalijetati u farme ili ostati bez mjesta na kojem se hrane. Zbog toga se provode dva seta istraživanja koja će poslužiti kao vodič pri planiranju farmi. Strahovalo se i da će farme proizvoditi previše podvodne buke, što će ometati normalan život mnogih morskih bića, uključujući kitove i dupine.

Zbog toga se provode dva istraživanja: jedno mjeri količinu buke koja će nastati prilikom gradnje farmi, a druga mjeri vibracije i buku koji će nastati samim radom turbina prilikom 'proizvodnje' struje. Zahvaljujući tim istraživanjima količina buke bit će minimalna i neće naštetiti morskim životinjama u vodi ili u zraku.

Norveška - europska baterija

Norveška također ima sličan plan. Ona gradi ogromne 'parkove vjetra' koji bi trebali potpuno biti završeni do 2025. godine, a za koje će se izdvojiti 44 milijarde američkih dolara.

Uspije li u svome naumu, Norveška bi mogla postati 'europska baterija' i izvozom energije pomoći EU u planu da do 2020. godine čak 20 posto električne energije dobiva iz obnovljivih izvora kao što su vjetar, sunce, voda i snaga valova.

Norveška će vjetrenjače postaviti na otvorenom moru iz dva razloga. Prvo, tamo je vjetar puno snažniji i konstantniji te će davati više električne energije. Drugo, smještanjem turbina daleko od obale smanjit će se vjerojatnost da će se stanovništvo pobuniti zbog narušavanja obalne estetike.

Farme vjetra Photo envirowarrior.com

Tehnologijom do prirode

Industriju proizvodnje energije od vjetra očekuje veliki rast. Svake godine postavljat će se sve više turbina. Prošle godine širenje turbina za proizvodnju energije od vjetra koncentriralo se na SAD, Španjolsku, Kinu, Njemačku i Indiju, a sljedeće su na redu Grčka i Južna Koreja.

Cijeli proces prebacivanja svijeta na električnu energiju dobivenu vjetrom usporavaju jedino proizvođači turbina i ostalih komponenata koje su važne u proizvodnji.

To je zbog toga jer je ta industrija nedovoljno razvijena da bi uspjela zadovoljiti ogromnu potražnju do koje je došlo u posljednjih nekoliko godina. Uspije li se riješiti i taj problem, za dva do tri desetljeća svaka bi žarulja mogla biti opskrbljena strujom dobivenom iz obnovljivih izvora, i to uz minimalno zagađenje.