FOTO: Fašnik je praznik svih muškaraca

Fašnik ima tradiciju dugu 183 godine i među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima, a posjeti ga oko 200 tisuća ljudi.

Subotnja špica ovog je puta bila živopisnija i veselija nego inače. Unatoč snijegu koji je zabijelio hrvatsku metropolu, ulicama i trgovima prošetala ja fašnička povorka u kojoj smo mogli vidjeti zanimljive maske i kostime. Kao i svake godine, predvodnici ove živopisne povorke bili su Sudac, Fiškal, Princ Fašnik i Sraka koji su na svakom koraku izazivali zanimanje slučajnih prolaznika.

U Hrvatskoj, Samoborski fašnik je najvažnija i najveća turističko-zabavna manifestacija, koju za vrijeme njegova održavanja posjeti oko 200 tisuća ljudi. Fašnik ima tradiciju dugu 183 godine i među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima. Danas je prerastao u moderni festival koji uspješno njeguje tradiciju i domaćin je urbanih maski te omiljeno odredište Zagrepčana i ostalih gostiju.

Grupica sraka ponosno je viorila zastavom usred zagrebačke špice Photo Siniša Bužan

'Fašnička promenada nije usmjerena protiv vlasti'

Sve je počelo u dvadesetim godinama 19. stoljeća. Rijetki pisani dokumenti iz tog doba pokazuju da se na ulicama tada malenog Samobora održavalo fašničko veselje, te da se u općinskom nagistratu održavao ples pod maskama. U Samoborskom muzeju čuva se zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828. godine, gdje jedan lokalni gostioničar traži da mu se iznajmi njihova dvorana za fašnički bal, s napomenom da je istu već koristio godinu dana ranije. To je, zapravo, prvi pisani dokument o samoborskom fašniku, iz kojeg je razvidno kako je on održan već 1827. godine. Vjerojatno je održavan i ranije, ali o tome nema pisanih dokaza.

Bogata povijest fašničkih 'norijada' u Samoboru kao značajnu godinu bilježi 1876., kada je Odbor za karnevalski ophod koji su sačinjavali glavni meštri i organizatori karnevala, od vlasti zatražio dopuštenje za procesiju gradskim ulicama. Dopis u kojem se to moli, s datumom 26. veljače 1876., izričito navodi kako je riječ o fašničkoj promenadi, koja neće biti usmjerena 'protiv vlasti'.

Prvi Kompareov fašnik održan 1860.

Tih je godina samoborski fašnik organizirao znameniti Josip Kompare, čije su šale često bile politički obojane. Kompare se, kao zadrti pristalica politike dr. Ante Starčevića, uvijek izjašnjavao protiv mađarona i njihove politike, a osim po tome, zapamćen je ostao i po nizu 'inovacija' koje je unio u organizaciju karnevala. Primjerice, uveo je 'alegorijska' kola u maskirane povorke, koja uvijek predstavljaju neki društveni komentar, a održala su se do danas. Svoje je fašničke 'spelancije' Kompare smišljao cijelu godinu, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo trideset godina. Prvi Kompareov fašnik, kako je zabilježeno, održan je 1860., a često je imao problema s vlastima.

U vrijeme režima bana Khuena Hedervaryja Kompareu je 1884. zabranjena maskirana povorka. Pamti se i njegov crtež 'Hrvatski političari u veljači 1880.', na kojem je naslikao ugarskog predsjednika vlade, koji na uzdama drži hrvatskog ministra, ministar bana, ban podbana i predstojnike odjela, dok oni imaju zauzdanima predsjednika mađarona, koji pak ima na uzdama svoje članstvo zavezanih usta. Zbog takvih složenih slika Komparea su prozvali 'hrvatskim Breughelom'.

Kompare se u Samobor doselio iz Krškog, gdje je završio knjigotiskarski i knjigovežnički zanat. U Samoboru se oženio i zasnovao obitelj, a kasnije je pokrenuo i staklarski obrt. Bio je poznat po svekolikim šalama, ne samo fašničkim, a na vlastiti nadgrobni spomenik dao je napisati: 'Gutno mnoge šale zrno'.  Napisao je i objavio knjigu uspomena 'Ričet iz domaće kuhinje 1860-1880.', koja predstavlja pravu antologiju Kompareova humora.

Zanimljivi susret Fiškala, Suca, Princa i Srake Photo Siniša Bužan

Purica s mlincima zalije se vinom

Početkom 20. stoljeća fašnička je ceremonija doživjela je zanimljive promjene. Godine 1906. uvodi se funkcija živog princa fašnika, kojem se na pozornici, uz prisustvo fašničkog suca, na pokladni utorak dosudi lomača. Naravno, tradicionalni krpeni 'fašnik', lutak kojeg se na kraju spaljuje, dio je karnevala od njegovih prvih dana pa sve  do danas.

Živahni princ fašnik donio je promjene i na ceremoniji otvaranja fašnika. Od 1906. do suvremenih karnevala, princ 'preuzima vlast' u samoborskoj slobodnoj fašničkoj republici, najčešće od gradonačelnika, te objavljuje 'proglas'. Osim njega, fašnički likovi, koji sa pozornice zabavljaju pučanstvo, pričajući im šale i ironične komentare društvenih zbivanja, su Sudac, princeza Sraka, te Fiškal, čija je zadaća, svaki put neuspješna, obrana princa Fašnika.

Narodna predaja, inače, kaže kako je fašnik 'god' ili praznik svih muškaraca. U samoborskom kraju na pokladni se utorak priređuje svečani ručak, najčešće purica s mlincima, a to se obilno zalije vinom. Kao desert služe se, dakako, krafne, ili kako kažu 'krafli'.

Fotogaleriju fašničke povorke pogledajte OVDJE.