FOTO: Poznati koji biraju eko-kozmetičke proizvode

Umjesto palminog ulja, kao novu sapunsku bazu Lush koristi mješavinu ulja suncokreta, repice i kokosa i recept je javno objavljen.

Povećana potreba za palminim uljem dovodi do uništavanja prašuma u Maleziji i Indoneziji i zato je Lush nakon par godina istraživanja ekološkog i društvenog aspekta upotrebe palminog ulja u kozmetici, prehrambenoj industriji te kod proizvodnje biogoriva odlučio reći "ne" palminom ulju. Istovremeno, Lush je radio na tome da se stvori baza za sapune koja ne sadrži palmino ulje i od 1.9. 2008. sapuni će biti napravljeni od nove baze koja ne sadrži palmino ulje. Zašto reći "ne"

palminom ulju?

Globalna potražnja za tim uljem, glavnim sastojkom kako u margarinu tako i u sapunu, uzrok je siječe drevnih prašuma, što uzrokuje selidbu autohtonog stanovništva iz njihovih domova, ali i orangutana iz njihovog prirodnog staništa, a sve zbog daljnjeg izrabljivanja zemlje i nastajanja još većeg broja palminih plantaža. Zbog povećane potražnje za palminim uljem, problem postaje sve veći, pa je kozmetička industrija odlučila djelovati odgovorno, a to znači smanjiti vlastitu upotrebu palminog ulja i prebaciti se na sapunsku bazu koja ne sadrži palmino ulje.

Lush je zamijenio golemi udio palminog ulja iz svojih sapuna, tragovi još uvijek ostaju jer se palmino ulje upotrebljava i za proizvodnju Sodij Stearata i Natrij Lauril Sulfata koji su česti sastojci sapuna. Stvaranje sapuna koji bi u potpunosti bili bez palminog ulja krajnji je cilj, ali zadatak je težak i velik jer iziskuje djelovanje ostalih poduzeća koja su neovisni proizvođači. Surađuju s dobavljačima da saznaju koliko se točno palminog ulja nalazi u ova dva sastojka i na koji način bi se mogla zamijeniti njihova upotreba. Lush UK je ranije ove godine prešao na proizvodnju sapuna koji ne sadrže palmino ulje i time smanjio potrošnju palminog ulja za 250.000 kilograma godišnje.

Photo Siniša Bužan

Umjesto palminog ulja, kao nova sapunska baza koristi se mješavina ulja suncokreta, repice i kokosa i recept je javno objavljen. Tko je sve od celebsa podržao Lushovu novu politiku, pogledajte OVDJE.

O Lushu

Od svog osnutka, prije 13 godina, Lush je vođen željom za inovacijom i etikom. Kreator posve novih proizvoda za njegu tijela poput kugli za kupanje, želea za tuširanje, krutih šampona i parfema, prednost daje svježim sastojcima poput organskog voća i povrća. Lush se strogo protivi testiranju proizvoda na životinjama i podupire pošteno tržišno natjecanje i trgovinu unutar zajednice, tako da se 60 posto proizvoda za dućane u Hrvatskoj proizvodi u vlastitoj manufakturi kraj Samobora te se svi svježi sastojci nabavljaju upravo u Hrvatskoj.

Također, Lush predvodi kozmetičku industriju u borbi protiv nepotrebne ambalaže, kako u svojim kampanjama, tako i razvojem proizvoda koji se mogu prodavati ''goli'', odnosno bez ambalaže. Lush je dobitnik  RSPCA (The Royal Society for the Prevention of Cruelty to Animals) Good Buisness nagrade za 2006. i 2007., PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) Trailblazer Animal Welfare nagrade i bio je nominiran za nagradu Sustainable Retailer of the year 2007. od strane CIWM-a (The Chartered Institution of Wastes Management).

Problemi s palmama

Dok kozmetička industrija upotrebljava otprilike šest do sedam posto globalnih zaliha, najveći potrošač palminog ulja za sad je prehrambena industrija, gdje na deset proizvoda dolazi jedan koji sadrži palmino ulje (to su npr. majoneza, čokolada, čips, keksi, muesli, kruh, tjestenina).

Lush apelira na druge proizvođače i trgovce na malo da smanje upotrebu palminog ulja barem za

polovicu. Da bi to bilo moguće, blisko surađuju s ekološkim organizacijama i industrijom u sastavljanju radne skupine nazvane ASAP, Actively Seeking Alternatives to Palm (Aktivno traženje alternative palmi).

Uzrok povećane potražnje za palminim uljem jest i činjenica da se sve više koristi kao biogorivo. Plan EU-a da se tržni udio biogoriva poveća do deset posto do 2010. godine samo pogoršava situaciju. Stručnjaci strahuju da bi biogoriva mogla ispuštati između dva do devet puta više ugljičnih plinova od fosilnih goriva u sljedećih 30 godina.

Stoga je nužno drastično smanjenje upotrebe palminog ulja i potpuno odbacivanje ideje da se palmino ulje koristi kao biogorivo. Ukoliko se to ne učini, male su šanse za djelotvornu održivu industriju palminog ulja, a budućnost prašuma, životinja i ljudi u Indoneziji i Maleziji postat će upitna.

- 90 posto palminog ulja dolazi iz Malezije i Indonezije. UN procijenjuje da su plantaže palminog ulja ''glavni uzrok trajnog gubitka prašuma''. Ako se odmah ne reagira, za 15 godina 98 posto prašuma u Indoneziji i Maleziji će nestati.

- Širenje plantaža palminog ulja postalo je prijetnja broj jedan divljim orangutanima u Sumatri i Borneu. Sumatranskom orangutanu, navedenom kao ''kritično izumirućem'', prijeti brzo istrebljenje sa 1,000 orangutana manje godišnje. Ako se nastavi trenutnom brzinom, za deset godina bit će u potpunosti istrijebljeni.

- Plantaže palminog ulja često se silom osnivaju na zemlji koja je tradicionalno nastanjena izvornim stanovništvom i razvoj tih plantaža često se dovodi u kontekst s nasilnim konfliktima.

- Procjenjuje se da paljenje močvarnog tla u Indoneziji, što se radi da bi se ''očistila'' zemlja za nove plantaže, proizvodi 1.400 milijuna tona ugljičnog dioksida svakog dana, što pridonosi činjenici da je Indonezija danas treći proizvođač CO2 na svijetu.