Grčka zahtijeva povratak skulptura s Partenona

Grčki predsjednik zatražio je da Britanija iz Londona vrati skulpture koje su prije 200 godina otuđene s Partenona.

Grčki predsjednik Karolos Papulias u subotu je, povodom otvaranja novog Muzeja Akropole, ponovo zatražio da Britanija vrati skulpture koje su prije 200 godina otuđene s Partenona, javlja BBC.

- Danas cijeli svijet može vidjeti najpoznatije skulpture s Partenona na jednom mjestu, ali neke od njih nedostaju - rekao je Papulias. - Vrijeme je da se zaliječe rane tog drevnog hrama i da se vrate skulpture koje mu pripadaju - naglasio je.

Skulpture, poznate kao 'Elginov mramor', stajale su na unutarnjem frizu Partnenona sve do početka 19. stoljeća. Tada ih je britanski veleposlanik u Otomanskom carstvu Thomas Bruce, 11. lord od Elgina, uz formalno dopuštenje otomanskih vlasti skinuo i odnio u London. Skulpture je 1817. prodao Britanskom muzeju, gdje se nalaze i danas.

Na otvaranju muzeja bio je i Ivo Sanader

Britanci su dugo vremena govorili da skulpture neće vratiti jer Grci nemaju za njih prikladno mjesto. Kod njih se nalazi ukupno 75 od 160 metara originalnog friza, a stari muzej Akropole bilo je tijesno i neprikladno mjesto po kojem su se turisti jedva mogli kretati. Grci su im sada taj argument izbili iz ruku.

Na otvorenju novog muzeja u subotu navečer bilo je više od 300 uglednika iz cijeloga svijeta, uključujući hrvatskoga premijera Ivu Sanadera i ministra kulture Božu Biškupića.

Novi muzej smješten je ispod same Akropole, u povijesnom središtu Atene, 330 metara južnije od podnožja poznate stijene. Arhitektonsko je remek djelo, a gradnja je koštala 130 milijuna eura. Zbog birokratskih peripetija gradnja i otvorenje kasnili su pet godina.

Muzej je smješten u povijesnom središtu Atene

Prema zamisli Meline Merkouri, bivše ministrice kulture Grčke, arhitektonski oblik Muzeja i glavne galerije na vrhu koja gleda prema Akropoli, određen je arhitekturom i dekoracijom antičkog Partenona, hrama božice Atene na Svetoj stijeni. Goleme staklene stijene propuštaju prirodno svjetlo do prizemlja, a unutar betonskog omotača na svim su katovima neprimjetno uklopljeni uredi, servisni prostori i elektromehaničke instalacije. U prizemlju je staklena podnica kroz koju se mogu vidjeti arheološke iskopine ispod same građevine. Ti su nalazi djelomično odredili i "kroj" temelja muzeja.

U Muzeju Akropole izloženi su nalazi s Akropole u rasponu od prethistorijskih razdoblja, te kroz arhajsko, klasično, helenističko i rimsko razdoblje do kasne antike.