Hrana koju ljeti treba izbjegavati

Putem hrane i pića može se prenijeti više od 200 zaraznih bolesti. Simptomi akutne crijevne infekcije su izraženiji kod djece i starijih.

Tijekom toplijih mjeseci zbog viših vanjskih temperatura koje pogoduju brzom umnažanju bakterija u prethodno kontaminiranoj hrani, ako dođe do propusta u njenom skladištenju ili termičkoj pripremi, često se javljaju infekcije koje se prenose hranom i pićem - alimentarne infekcije.  

Photo javno100

One su danas najznačajniji javnozdravstveni problem razvijenog svijeta, a uzrokom tome smatra se porast konzumiranja hrane životinjskog porijekla, masovan uzgoj životinja na velikim farmama, postojanje subkliničkih infekcija kod  životinja te masovna proizvodnja obroka pri čemu u slučajevima kontaminacije istovremeno oboli velik broj ljudi.

Putem hrane i pića može se prenijeti više od 200 poznatih zaraznih bolesti. U razvijenim zemljama svake godine približno 10% populacije oboli od ove infekcije. U zemljama Europske unije 84.5% svih epidemija čine one uzrokovane salmonelama.

- Uz svakako najznačajnije bakterijske uzročnike alimentarnih infekcija – salmonele i kampilobaktere, hranom se u tijelo može unijeti i čitav niz drugih patogenih bakterija, npr. Shigellae, Esherichia coli, Vibrio cholerae, Aeromonas, Bacillus antracis itd. koje uzrokuju uobičajene proljevne bolesti, ali i specifične bolesti kao što su kolera, bruceloza, antraks, tularemija itd. Sladoled je česti izvor otrovanja toksinima stafilokoka, koji uzrokuju višesatno povraćanje, a konzervirana i dimljena hrana izvor toksina klostridija koji uzrokuju botulizam, tešku neurološku bolest s visokom smrtnošću - objasnila je mr. sc. Mirjana Balen-Topić, dr. med. i specijalist infektolog iz Zavoda za crijevne infekcije Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Hranom se može prenijeti i niz virusa, napomenula je ona, od kojih su u našem podneblju najznačajniji Norovirusi i Rotavirus koji uzrokuju višednevno povraćanja i proljeve, zatim virus hepatitisa A koji je uzročnik zarazne žutice. Hranom se može aktivirati i niz parazitarnih oboljenja kao što su amebijaza, crijevne gliste, trakavice, trihinele, metilji itd., pa i prioni kao uzročnici bovine spongiformne encefalopatije - „kravljeg ludila“.

Akutne crijevne infekcije, rekla je dr. Balen-Topić, klinički su obilježene proljevom, mučninom, povraćanjem, često i visokom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu i općom slabošću te rezultiraju prekomjernim gubitkom tekućine – dehidracijom koja pak dovodi do poremećaja metabolizma stanica i ugrožava rad unutrašnjih organa... Simptomi bolesti su obično jače izraženi u osoba krajnjih dobnih skupina: male djece i starijih osoba zbog njihove smanjene mogućnosti nadoknade gubitka tekućine te u težih kroničnih bolesnika i ljudi kod kojih je imunitet iz bilo kojeg razloga oslabljen.

Treba popiti nešto hladno. Photo Siniša Bužan

Uz mirovanje i laganiju prehranu, osnovu liječenja infekcija probavnog sustava čini nadoknada tekućine i elektrolita koji se gube proljevom i povraćanjem, što se kod blažih oblika bolesti može postići unosom na usta, dok se kod težih oblika bolesti mora provoditi primjenom infuzija. Za antibiotsko liječenje akutnih crijevnih infekcija spektar indikacija prilično je uzak, on se uglavnom odnosi na slučajeve kod kojih se bolest komplicira prodorom bakterija iz probavnog trakta u krvni optok.

- Da bi se smanjila mogućnost razbolijevanja od alimentarne infekcije, preporuča se pažljiv odabir namirnica s valjanim rokom trajanja, organoleptička provjera hrane prije konzumiranja, propisno čuvanje hrane prije termičke obrade nakon nje na niskim temperaturama, higijena površina i pribora za pripremu hrane, higijena ruku osoba koje sudjeluju u pripremi hrane. I što je izuzetno važno, adekvatna termička obrada hrane. Primjera radi, da bi se uništile patogene bakterije iz odreska od mljevenog mesa, potrebno je u sredini odreska postići temperaturu od 71ºC kroz barem dvije minute - završila je dr. Balen-Topić.