Hrvatska na 43. mjestu razvoja informatike

UN-ovo izvješće pokazuje da je globalni digitalni jaz načelno ostao nepromijenjen u razdoblju od 2002. do 2007. godine.

Na prvom mjestu UN-ovog indeksa globalnog razvoja informatičke i komunikacijske tehnologije za razdoblje od 2002. do 2007. ponovno se našla Švedska, dok je Hrvatska kliznula za jedno mjesto, našavši se na 43. mjestu svjetske rang liste razvoja IC tehnologije.

Photo javno100

UN-ov indeks razvoja informatičke i komunikacijske tehnologije (IDI) uspoređuje situaciju u 154 zemlje u razdoblju od 2002. do 2007. godine, i to na temelju pokazatelja poput broja računalno opremljenih domaćinstava, broja korisnika interneta, te razine kompjutorske pismenosti.

- Izvješće pokazuje da je globalni digitalni jaz načelno ostao nepromijenjen u razdoblju od 2002. do 2007. - istaknula je UN-ova Međunarodna udruga za telekomunikacije (ITU) prilikom objave izvješća. - Unatoč značajnom napretku u zemljama u razvoju, jaz među zemljama s visokom razinom IC tehnologije i onima u kojima je ona tek u povojima ostao je isti -

Širenje mobilne telefonije i interneta

ITU kao naprednu regiju u području informatičkih i komunikacijskih tehnologija izdvaja Sjevernu Europu na čelu sa Švedskom, koja se na prvom mjestu ljestvice našla i 2002. i 2007., no ističe da se ove godine nametnula i Južna Koreja, koja se popela s trećeg na drugo mjesto globalne ljestvice, u stopu praćena Danskom, Nizozemskom, Islandom i Norveškom.

Zemlje visokih prihoda u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi redom su dobro pozicionirane, pri čemu su one iz zapadne i sjeverne Europe, te iz Sjeverne Amerike među prvih 20.

Zemlje u razvoju poput Pakistana, Saudijske Arabije, Kine i Vijetnama u posljednjih su se pet godina pomaknule prema naprijed, djelomice zahvaljujući snažnom širenju mobilne telefonije u kombinaciji s rastom broja korisnika interneta.

Siromašnim zemljama širokopojasni internet je nedostupan

Hrvatska se na rang listi za 2007. nalazi na 43. mjestu, kliznuvši za jedno mjesto u odnosu na poziciju koje je zauzimala 2002. godine.

U izvješću se nadalje ističe da su u posljednjih pet godina i bogate i zemlje u razvoju povećale dostupnost interneta, te podigle razinu informatičkih i komunikacijskih tehnologija za više od 30 posto, uz napomenu da zemlje u razvoju ipak još uvijek malo zaostaju.

Najslabije razvijene svijeta i dalje se nalaze na samom dnu toga indeksa, zbog ograničenosti pristupa infrastrukturi, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, Internet i širokopojasno povezivanje. Afričke su zemlje vrlo nisko rangirane, gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2002.

ITU procjenjuje da trenutno gotovo četvrtina svjetskog stanovništva raspolaže određenom razinom pristupa internetu. U zemljama u razvoju ta je razina još uvijek relativno niska, dok je u siromašnim zemljama još niža dostupnost širokopojasnog povezivanja.