Internetska pošast ili borci za pravdu?

Dok mlada Angelina Jolie i Johnny Lee Miller spašavaju svijet od podmuklih zlih zločinaca, stvarni hakeri žive malo drugačiji život.

Većina vas vjerojatno je gledala, na nacionalnoj ili komercijalnoj televiziji, nerijetko repriziran jedan od najpopularnijih filmova o hakerima nazvan maštovito "Hakeri".

Ova moderna bajka je baš to – bajka. I osim sveprisutnog elementa Federalnog ureda za istrage, ili FBI-a, malo toga u navedenom filmu reflektira stvarnost, a pogotovo život jednog hakera. I dok u filmu hakeri prosipaju kaos virtualnim hodnicima (često vrlo živopisno prikazanim) izgledajući vrlo cool i ponašajući se sukladno izgledu, u stvarnom životu oni su nekolicina pojedinaca koji su svojevremeno državi morali platiti velike svote novca za štetu koju su prouzročili svojim ilegalnim surfanjem po razno-raznim serverima, pa čak i proveli određeno vrijeme iza rešetaka. 

Slijedi popis nekih od najpoznatijih osuđenih hakera, modernih boraca protiv "sustava", koji tlači nas smrtnike, a koji ne možemo poduzeti ništa učinkovito po tom pitanju. 

Jonathan James

Jonathan Jones.

Jonathan James (a.k.a. c0mrade), američki haker, prvi je maloljetnik koji je uhićen za kompjuterski zločin u SAD-u. U vrijeme svog prvog prekršaja imao je 15 godina, a samo godinu dana kasnije osuđen je za upade u sustave američkog Ureda za obranu, na 6 mjeseci zatvora, i na uvjetnu kaznu dok ne navrši 18. godina.

Između kolovoza i listopada 1999. godine James je upao u servere telefonske kompanije BellSouth i školski server floridskog okruga Miami-Dade, ali je tek provalom u kompjutere američke Agencije za smanjivanje prijetnji (DTRA), odijela unutar ministarstva obrane privukao pažnju FBI-a. On je u te kompjutere instalirao "sniffer", pomoću kojeg je presreo više od 3 tisuće poruka koje su dolazile i stizale u DTRA, zajedno s mnogim korisničkim imenima i lozinkama, uključujući i za oko deset vojnih kompjutera.

Baš zbog korištenja tog "sniffera" James je zaradio i tužbu za ilegalno prisluškivanje.

Kasnije se također doznalo i za njegove prethodne upade u sustave NASA-e, jedno od omiljenih odredišta raznih hakera, s kojih je uzeo software u vrijednosti od 1,7 milijuna dolara, te prisilio svemirsku agenciju da potroši tri tjedna i 41 tisuću dolara na provjeru i popravak svoje mreže.

Jonathan James ubio se u svome stanu u dobi od 24 godine, 18. svibnja 2008.

Adrian Lamo

Adrian Lamo, Kevin Mitnick i Kevin Poulsen. Photo Wikipedia

Poznat javnosti kao i "haker-beskućnik", Lamo je proveo puno vremena skvotajući u napuštenim zgradama i internetskim kafićima, knjižnicama i sveučilištima, iz kojih bi pristupao internetu, ponekad neovlašteno ulazio u kompjuterske sustave, i to u 95 posto slučajeva preko pretraživača, budući da nije bio programer, niti je koristio hakerske programe.

Također je izvršavao i provjere sigurnosnih protokola, ponekad i bez naloga, za neke visoko-profilirane tvrtke, od kojih je uvijek odbijao plaću.

Pred kraj 2004. godine, Lamo je osuđen na 6 mjeseci kućnog pritvora u kući svojih roditelja te na dvije godine uvjetne kazne uz isplaćivanje 65 tisuća dolara odštete zbog kompromitiranja sigurnosti New York Timesa, Microsofta i Yahooa, među ostalima.

Od osude, Lamo se bavi novinarstvom i fotografijom, te studira na American River Collegeu.

Kevin Mitnick

Kevin Mitnick Photo Wikipedia

Mitnick je sigurnosni savjetnik i osuđeni kriminalac, koji je devedesetih godina dvadesetog stoljeća provaljivao u kompjuterske sisteme bez upotrebe ikakvog programa, pretraživača ili hakerskog alata, već samo uz pomoć "društvenog inženjeringa", kako opisuje u svojoj knjizi "Umjetnost prijevare" iz 2002. godine.

"Društveni haker" je odslužio pet godina zatvora, od čega četiri i pol godine prije samog suđenja, a osam mjeseci od tog vremena u samici. Nakon oslobođenja, Mitnicku je bila zabranjena upotreba bilo kakve komunikacijske tehnologije osim fiksnog telefona, na što je podnio žalbu sudu koji je presudio u njegovu korist, nakon čega mu je dopuštena upotreba interneta.

Prvi Mitnickov prekršaj dogodio se još 1979. godine, kada je od prijatelja dobio broj telefona Arka, kompjuterskog sistema unutar Digital Equiptment Corporation (DEC). Broj je iskoristio za provaljivanje u kompjutersku mrežu DEC-a i kopiranje novo razvijenog operativnog softwarea, nanijevši tako štetu od 160.000 dolara, za što je i osuđen, te je odslužio određenu kaznu.

Neki od ostalih dokazanih prekršaja su:

 - korištenje autobusnog sustava Los Angelesa kako bi dobio besplatnu vožnju

 - izbjegavanje FBI-a

 - hakiranje sustava Motorole, Nokije, Sun Microsystema i Fujitsu Siemensa

 - prisluškivanje agenata FBI-a

Danas je Mitnick na čelu Mitnick Security Consultinga, savjetništva za kompjutersku sigurnost.

Kevin Poulsen

Slika ilustracija Hackera.

Još zvan i "Dark Dante", Poulsen je preko dana radio za SRI Interantional, a preko noći se pretvarao u svoj hakerski alter-ego, što ga je pretvorilo u jednog od najpoznatijih američkih cyber-kriminalaca.

Jedan od najpoznatijih Poulsenovih podviga je preuzimanje svih telefonskih poziva upućenih u jednoj večeri radiostanici KIIS-FM, što mu je omogućilo da bude 102. pozivatelj, koji je, u sklopu nagradne igre, dobio Porsche 944 S2.

Privukavši pažnju FBI-a, Poulsen se dao u bijeg. U emisiji "Neriješeni misteriji" televizijske kuće NBC, u priči o njegovom bijegu od zakona, otvorena je i telefonska linija za prijavljivanje informacija o nestalom hakeru, koja se ubrzo nakon aktiviranja tajanstveno srušila.

Uhvaćen je 1991. godine, a na suđenju 1994. je priznao krivicu za sedam optužbi za poštansku, telefonsku i kompjutersku prijevaru, pranje novca i opstrukciju pravde, za što je dobio 51 mjesec zatvorske kazne i morao isplatiti državi svotu od 56 tisuća dolara.

Nakon puštanja iz zatvora, Poulsen je postao novinar, i pokušao se udaljiti od svoje kriminalne karijere, pišući o temama kompjuterske sigurnosti za istraživačku tvrtku SecurityFocus, koja je za njegovog boravka postala vrlo poznata, te je ubrzo kupljena od veće kompanije, Symanteca, koja je htjela profitirati od publiciteta koji je Poulsen izazivao svojim pisanjem.

Godine 2006. Poulsen je postao viši urednik Wired Newsa, te se tim poslom bavi do danas.

Na kraju, popisu se može pridružiti i jedan od novijih slučajeva, Britanac Gary McKinnon, kojega američke vlasti već šest godina neuspješno traže zbog provaljivanja u kompjutersku mrežu Pentagona. Više o njemu pročitajte ovdje: VIDEO: Frizer-haker koji je upao u NASA-u