Kako dalje: Od četiri hrvatske obitelji - tri jedva spajaju kraj s krajem

Iako je, prema subjektivnoj procjeni ispitanika, prosječnom hrvatskom kućanstvu za zadovoljavanje osnovnih troškova u 2011. trebalo oko 8824 kuna, ono je raspolagalo sa samo 6610 kuna, govori GfK-ova analiza za kretanje prihoda i rashoda u prošloj godini. Istraživanjem je ustanovljeno da je za zadovoljavanje osnovnih potreba četveročlanoj obitelji trebalo 11.242 kune.

Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosila je u prosjeku oko 2214 kuna što znači da su potrebni prihodi trebali biti veći za oko 33 posto od ostvarenih. Tako je otkriveno da je samo osam posto kućanstava zarađivalo ''više negoli im je bilo potrebno'', a 17 posto zarađivalo je dostatno za namirivanje potreba. Nažalost, 72 posto obitelji nije bilo te sreće pa su prošlu godinu proveli spajajući ''kraj s krajem''.

Najviše prihode imale su obitelji u Zagrebu, u prosjeku oko 7690 kuna, dok su obitelji u Istri, Primorju i Gorskom kotaru mjesečno raspolagale sa 7155 kuna. Najteže je bilo Slavoncima, gdje su prihodi bili najmanji pa je tako obitelj u prosjeku zarađivala oko 5528 kuna.

I prošle se godine najviše trošilo na hranu i piće. Za njihovu kupnju mjesečno se izdvajalo oko 29 posto prihoda, što je pet posto manje u odnosu na 2010. godinu. Manje se trošilo na stanovanje (5%), prometne troškove (7%), obuću i odjeću (13%), trajna dobra (12%), duhan i cigarete (5%), mobilni i fiksni telefon (6%), medicinske usluge (11%) i obrazovanje (2%). Jedino na što su potrošači izdvajali više su otplate stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29 posto jer je oko 13 posto građana kredite otplaćivalo u švicarskim francima.

Zanimljivo je da je unatoč recesiji porasla štednja građana, no izdvajanje za crne dane mogla si je priuštiti samo petina građana.