Kako je biti baka kitovima? Isto kao i baka ljudskoj unučadi!

Po čemu su slični ljudi i kitovi, osim što su inteligentni sisavci? Po tome, što osim ženki velikih majmuna, i zubati kitovi, poput orki i dupina, žive mnogo duže poslije isteka razdoblja života biološke plodnosti. One postaju bake, ne samo biološki, nego i u društvenom smislu. A takav status poznaje vrlo malo živih vrsta.

U časopisu britanske akademije Royal Society "Prilozi B" (Proceedings B) evolucijski biolozi sa Sveučilišta Exeter Michael Cant i Rufus Johnstone sa Sveučilišta Cambridge nadovezuju se na "hipotezu o bakama" načetu 1950-ih godina.

Njen je temelj tvrdnja da je menopauza, koja zaustavlja plodnost u ženki i žena mnogo prije isteka životnoga vijeka, evolutivno stvorila status koji pridonosi dobrobiti društvene skupine. Tako i kod kitova orki i kod ljudi, bake, rasterećene od problema koje donosi vlastita plodnost naglašeno preizimaju skrb za potomstvo trećega naraštaja.

Delfini Photo wikipedia

Dr. Michael Cant objašnjava BBC-u da su kolega i on usporedno proučavali poslijereproduktivno razdoblje u orka, kratkoperajnih oceanskih dupina (Globicephala macrorhynchus) i ljudi. Ostavili su po strani studije koje nisu dokraja dokazale menopauzu u ženki čimpanzi i gorila i posvetili su se društvenim odnosima među krvnim srodnicima u te tri vrste. Razvili su matematički model društvene dinamike koji automatski analizira "trošak" i "korist" te društvenosti jedinki u poslijereproduktivnom razdoblju.

U sve tri skupine pokazalo se da doista, rasterećene vlastite plodnosti, bake se značajno zbližavaju s krvnim potomstvom, unucima. Držeći istodobno na oku velike majmune, znanstvenici su zamijetili da se taj obrazac svagdje ponavlja, neovisno o tome kako pojedine vrste organiziraju svoje šire društvene skupine. Evolucija je dovela do toga da jedinke tako pronalaze novi smisao u svojoj društvenoj skupini, a da se to odražava na korist cijele vrste u borbi za opstanak.