VRIJEME INSEKATA

2. LIPNJA 2009. 11:21h

Kako se najbolje zaštiti od krpelja

Tekst

Stigli su topliji dani pa više vremena provodimo u prirodi gdje našem zdravlju prijete insekti, zato se želimo što bolje zaštiti.

Insekti poput krpelja, pauka ili komaraca, a s kojima ljudi dolaze u češći kontakt u toplijem dijelu godine, mogu izazvati: alergijske reakcije organizma, toksično djelovanje i određene zarazne bolesti. Stoga je dobro ponešto saznati o tim malim životinjama, rizicima i mogućnostima da se ti rizici izbjegnu, piše dr.med. Tatjana Nemeth-Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Čim uočimo krpelja na našem tijelu, odmah ga treba izvaditi i dezinficirati mjesto uboda (premazati antiseptikom), te se obratiti liječniku specijalistu epidemiologu za savjet.
Uzrokuju li ubodi insekata neke veće poremećaje u zdravlju?

- Ubodi insekata uglavnom ne dovode do ozbiljnijih poremećaja zdravlja. Pretežno su to lokalne reakcije kraćeg trajanja. Lokalna reakcija ograničena je samo na dio tijela na mjestu i u neposrednoj blizini uboda kod nealergičnih osoba. Takva reakcija očituje se svrbežom, crvenilom kože i oteklinom. Kod preosjetljivih osoba ubod insekta može izazvati sistemsku i vrlo tešku alergijsku reakciju, koja može biti čak i fatalna poput kolapsa, oteklina grkljana, otežano disanje, osip, svrbež, povraćanje itd. Takve teške alergijske reakcije zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Kako se najbolje zaštititi od insekata?

- Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, preparatima koji tjeraju komarce i ostale insekte poput repelentima. Reakcije na ubod komarca su pretežno lokalne; svrbež, crvenilo kože i oteklina u trajanju od nekoliko sati do dana. No kod osoba koje su preosjetljive, reakcija na ubod komarca može biti opsežna, čak i sistemska. Lokalne reakcije svrbež i crvenilo na mjestu uboda, koje nastaju nakon uboda insekata liječe se lokalno. Premazivanjem sredstvom koje ublažuje tegobe nakon uboda insekata. O vrsti i načinu primjene treba se savjetovati s liječnikom.

Kako najbolje zaliječiti ugriz insekata?

- U slučaju uboda otrovnih insekata, na primjer ose ili pčele, toksična reakcija nastaje samo u slučajevima brojnih uboda, obično više desetaka ili stotina insekata, a dominiraju opći simptomi kao mučnina, povraćanje, glavobolja. Posebnu kliničku sliku daje ugriz otrovnog pauka, u našoj zemlji postoji jedna vrsta otrovnog pauka, a to je crna udovica. Na mjestu ugriza nastane bol poput uboda igle, poslije se javljaju vrlo jaki bolovi, prvenstveno u mišićima trbušne stjenke i donjih ekstremiteta, te poremećaj vegetativnog živčanog sustava poput poremećaja srčanog ritma i tako dalje.

Gdje je najveća opasnost od krpelja?

Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, preparatima koji tjeraju komarce i ostale insekte poput repelentima.
- Krpelji su u prirodi rasprostranjeni vrlo široko. Ima ih u našim ravničarskim ili brdskim šumama, ali i uz polja, u vrtovima, živicama, okućnicama. Javljaju se u većem broju u proljeće i rano ljeto svake godine. Najaktivniji su kod nas u petom i šestom mjesecu. Može ih se susresti i u jesen no znatno rjeđe, a tako i u zimi ako je zima topla i bez snijega. Njihova brojnost varira od godine do godine zbog raznih činitelja od kojih su neki poznati, a mnogi još nepoznati. Na primjer, većoj brojnosti krpelja pogoduje blaga zima. Krpelji se u doba svoje intenzivne aktivnosti, a to je proljeće i rano ljeto, smještaju na grmove i nisko raslinje do visine oko jednog metra, i tu na istaknutim vršcima grančica raširenih nožica čekaju da kraj njih prođe neko toplokrvno biće, životinja ili čovjek, kako bi se na njega neopazice prihvatili i pronašli povoljno mjesto na tijelu gdje se mogu svojim oštrim rilcem ubosti u kožu i sisati krv. 

U  vrijeme glavne sezone krpelja od petog do sedmog mjeseca mislite na mogućnost takvog "susreta" pri svakom boravku u prirodi. Za vrijeme boravka treba, ako je moguće, birati šire putove i izbjegavati provlačenje kroz gustiš, a nositi radije odjeću od glatkih materijala. Dijelove odjeće ne treba odlagati na grmlje. Sredstva za odbijanje komaraca (repelenti) odbijaju djelomično i krpelje, tako se mogu primijeniti nanašanjem na kožu na mjestima do kojih dopire odjeća poput zapešća, gležnjeva i vrata ili prskanjem odjeće ako su u obliku raspršivača.

Nakon povratka kući, a nije na odmet pripaziti i na samom izletu, odmah treba sebe i druge, pogotovo djecu, pregledati po cijelom tijelu, i ako se krpelj nađe odmah ga odstraniti. Na taj način otklonjen je najveći dio rizika.

Koje zarazne bolesti prenose krpelji i kako ih liječiti?

- Svojim ubodom krpelji mogu na ljude prenijeti neke zaraze. Krpelji u Hrvatskoj mogu prenijeti krpeljni meningoencefalitis (KME) ili meningoencefalitis ranog ljeta ili srednje-europski krpeljni meningoencefalitis i infekciju uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi, poznatom pod imenom bolest Lyme (ili Lyme borrelioza) ili kronični migrirajući eritem (crvenilo kože), a iznimno erlihiozu i neke rikecioze. No na sreću svi krpelji nisu zaraženi mikroorganizmima koji mogu naškoditi čovjeku, već samo njihov vrlo malen dio, a također to nisu niti na svim područjima. Kada bi nakon uboda krpelja došlo do oboljenja od virusnog meningoencefalitisa, s visokom vrućicom, glavoboljom, mučninom kočenjem vrata i znakovima oštećenja središnjeg živčanog sustava, što je na sreću vrlo rijetko, a može nastati od sedam do 30 dana nakon uboda, potreban je odlazak u bolnicu. Liječenje je u početnoj fazi uspješno antibioticima bez potrebe primitka u bolnicu. Stoga je preporučljivo mjesto uboda kroz mjesec dana nadzirati i u slučaju pojave crvene kožne promjene od nekoliko centimetara ili šire, otići liječniku.

Što je najbolje učiniti kada nađemo krpelja na tijelu?

. Posebnu kliničku sliku daje ujed otrovnog pauka, u našoj zemlji postoji jedna vrsta otrovnog pauka a to je crna udovica. Na mjestu ugriza nastane bol poput uboda igle, poslije se javljaju vrlo jaki bolovi, prvenstveno u mišićima trbušne stjenke i donjih ekstremiteta, te poremećaje vegetativnog živčanog sustava poput poremećaja srčanog ritma i tako dalje.
- Kao prvo, u doba najveće aktivnosti krpelja, treba pri svakom boravku u prirodi misliti i na tu mogućnost, po povratku iz prirode kući, odmah pregledati po cijelom tijelu sebe i druge, a pogotovo djecu, posebno ona mjesta gdje je koža najnježnija. Ukoliko nađemo krpelja, što prije ga treba odstraniti.

Prije vađenja ne treba na krpelja ništa stavljati (ulje, lak za nokte) kako se takvim za krpelja neugodnim podražajem ne bi potaknulo njegovo grčenje i veći ulaz možda zaraznog materijala u ubodnu ranicu. Krpelja treba skinuti uz pomoć pincete. Običnu kozmetičku pincetu s ravnim vrhovima dezinficirati alkoholom ili je opaliti plamenom. Opreznim, smirenim potezanjem vaditi krpelja u raznim smjerovima hvatajući ga što bliže glavi da se izbjegne gnječenje zatka. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda je preporučljivo premazati antiseptikom. Od skidanja krpelja ne treba odustati ako ne ide lako. Svakako treba otkinuti tijelo (zadak), a onda drugi dan potražiti savjet liječnika. Preostalo rilce u koži više ne može utjecati na nastanak zaraze.

Što učiniti ako je krpelj nekoliko dana u našem tijelu?

- Čim uočimo krpelja na našem tijelu, odmah ga treba izvaditi i dezinficirati mjesto uboda (premazati antiseptikom), te se obratiti liječniku specijalistu epidermiologu za savjet.