AUTOR agencija vlm
FOTO: Arhiv


20. LISTOPADA 2010. 11:49h

Kontrolom stresa sačuvajte zdravlje i život

Tekst

Osobe koje su pod konstantnim stresom češće oboljevaju od prehlada i infekcija zbog lošijeg stanja imunološkog sustava.

Minimalno jedan od deset ljudi gdje god se okrenuli, kuda god pogledali, bilo na poslu ili u trgovini svakodnevno je u nekom trenutku pod utjecajem stresa, neki više neki manje, no utjecaj stresa na zdravlje svakog od tih pojedinaca u konačnici može biti fatalan. Iako će mnogi na ovo odmahnuti rukom uporno tvrdeći kako se u današnje vrijeme za sve krivi stres, znastvenici se slažu u tvrdnji kako stres uistinu uzrokuje kemijske promjene u mozgu te da te promjene itekako mogu utjecati na naše zdravlje.

Svaka promjena ili odmak od rutine i zdravlja stvara stres. Javlja se kad se događaju stvari koje možemo okarakterizirati kao loše, ali i kada proživljavamo neke sretne trenutke.

- Stres je psihosomatska reakcija, do koje dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili prezahtjevnim. Stresor može biti sve što procjenjujemo opasnim za nas i nama važne ljude i stvar, objašnjava psiholog Boris Blažinić na Ordinacija.hr-u.

Na primjer povišica ili promaknuće na poslu stresna je situacija kao i dobivanje otkaza jer tijelo reagira na svaku promjenu. Također ga mogu uzrokavati hormonalne promjene čemu su najviše podložne žene – od pubertera, menstrualnih ciklusa, trudnoće do menopauze, hormoni konstantno fluktuiraju i stvaraju stres.

Ništa manji utjecaj imaju emocionalne i fizičke promjene koje se događaju u nečijem životu, poput bolesti. Pa čak i utjecaji iz okoliša, poput ekstremnih vrućina ili hladnoća utječu na nas baš kao i pretjerivanje na poslu ili na primjer u rekreaciji jer lišavaju tijelo energije potrebne za samoobnavljanje.

Da sve navedeno drži vodu dokazuju i konstantna saznanja znastvenika koja potvrđuju koliki je utjecaj stresa na cjelokupno zdravlje. Do sada je tako potvrđeno kako može utjecati na pojavu glavobolja i migrena, nesanice, kroničnog umora, depresije, grčeva, pa čak i nekih oblika raka. Također je upravo stres jedan od ključnih faktora za izostanke menstruacija ili abnormalnih krvarenja kod žena a može dovesti i do neplodnosti.

Također je dokazano da osobe koje su pod konstantnim stresom češće oboljevaju od prehlada i infekcija zbog lošijeg stanja imunološkog sustava, a jedna od auto imunih bolesti najčešće povezana sa stresom su i kožna oboljenja kojima se u pravilu ne može pripisati niti jedan drugi uzrok.

Kako je stres kao takav nemoguće u potpunosti eliminirati iz života, jedini je način za 'preživljavanje' u sve stresnijim vremenima naučiti i primjenjivati određene tehnike za kontroliranje stresa kako bi se smanjio njegov negativan učinak. Među ostalim to su zdrava prehrana, redovita rekreacija i dovoljno vremena za neometano opuštanje.

Ono što prvo savjetuju liječnici je ukloniti iz prehrane sve što može još dodatno pogoršati simptome stresa, poput alkohola i kofeina. Kako bi pak organizam bio u što boljem stanju ključna je i zdrava prehrana bogata voćem i povrćem, uz naravno određenu količinu ugljikohidrata i proteina dok se masnoće savjetuje smanjiti na minimum.

I HRANA POMAŽE

Osim što pomažu u smanjenu kolesterola, orasi dokazano smanjuju krvni tlak u stresnim situacijama. Orasi bi time nekima mogli spasiti i život jer pretjerani biološki odgovor na stresnu situaciju povećava rizik za razvoj srčanih bolesti.
Odgovarajuća rekreacija dodatno će smanjiti stres te poboljšati kvalitetu života bilo da je riječ o svakodnevnoj šetnji ili teretani, s time da se boravak na otvorenom preporuča što je više moguće.

Odlična pomoć za kontroliranje stresa je i aromaterapija. Samo pet šest kapi ulja lavande u toploj kupki učinit će čuda, posebno ako imate problema s nesanicom, baš kao i par kapi na maramici tijekom dana, kada se osjetite pod pritiskom. Sličan će učinak imati i šalica toplog čaja, posebno ako je od kamilice ili ginsenga.

I možda jedna od najvažnijih mjera u borbi sa stresom zasigurno je – ne pretjerivati s ciljevima koje stavljamo pred sebe. Bez obzira da li je riječ o tome koliko planiramo smršaviti u određenom roku ili težimo li napredovati do direktora u dva mjeseca, puno manje stresa, ali i učinkovitije ostvaranje željenog cilja postići ćemo ako si damo dovoljno vremena za ono što planiramo. Također je puno lakše, tvrde znastvenici, kroz život prolaziti bez očekivanja, s obzirom da su očekivanja i realnost često potpuno različite.

Iskrenost prema sebi također je visoko na ovoj listi. Reći 'ne' kada ne želimo nešto učiniti, ili nam ne odgovara, ili jednostavno za to nemamo vremena. Bez obzira na to što drugi očekuju od nas, u određenim situacijama trebamo ipak sebe staviti na prvo mjesto jer samo kada zadovoljimo sve svoje potrebe možemo adekvatno pomoćii drugima.