Korak do stvaranja umjetnog života!

Svijet znanosti tvrdi da je ovo presudan trenutak u kreiranju života u epruveti iz gotovo ničega. Jesmo li na pomolu nove evolucije?

Znanstvenici su uspjeli izgraditi kompletan genom jednog živog organizma, u ovom slučaju se radi o bakteriji te se nadaju da bi ovo mogao biti krucijalan moment u stvaranju umjetnog života.

Mycoplasma genitalium sadrži najmanji poznati genski kod od svih uistinu živih organizama s 485 aktivnih gena. Virusi su manji, ali se ne smatraju kompletno živima jer se ne mogu duplicirati. Bakterije mogu te su tako godinama znanstvenici iz neprofitnog J. Craig Venter instituta u Marylandu pokušavali stvoriti M. genitalium iz ništice.

''Mi ovo smatramo drugim od tri bitna koraka kako bi napravili prvi potpuno sintetički organizam'', izjavio je Craig Venter, osnivač ovog instituta putem jednog telefonskog intervjua. ''Kompletan ovaj proces počeo je s četiri bočice kemikalija'', dodao je.

Znanstvenik na poslu.

Neka bude svjetlo!

M. genitalium je u principu vrlo jednostavne građe jer se cijeli njegov DNK nalazi na jednom kromosomu. Kromosomi su strukture koje nose genetske materijale, a kompletan kod se zove genom. Drugi genski materijal zvan RNK potreban je da bi se ova genska mapa pretvorila u nešto putem čega jedna bio stanica može funkcionirati.

Za časopis Science znanstvenici su izjavili da su prvo koristili bakteriju E. coli te su putem bio stanica kopirali dijelove DNK i sastavili ih u umjetan kromosom. Sljedeće što žele jest umetnuti ovaj kromosom u bio stanicu da vide hoće li on istu 'oživjeti'.

Počeli su tako da su kemijski izradili fragmente DNK u laboratoriju. Željeli su kreirati četiri osnovna sastojka DNK za koje su skraćenice slova A, G, C, T da bi se dobio genetski kod.

U M. genitaliumu, koji može prenositi spolne infekcije kod muškaraca i žena, ta se četiri slova ponavljaju 580.000 puta. Nije moguće izgraditi jednu dugačku liniju DNK jer bi bila prerijetka i krhka pa su sekvencu prelomili na manje dijelove nazvane kazetama.

laboratorij

Venter je izjavio kako je ovom umjetnom kromosomu onemogućen život izvan laboratorija tako da ne bi mogao slučajno ući u neki drugi organizam. Kompletna ova studija već je prošla kroz etička pitanja na sveučilištu u Pennsylvaniji.

Višestruka namjena

Ovaj maštoviti znanstvenik nada se kako će sintetički mikroorganizmi biti korišteni u proizvodnji bio-goriva, čišćenju toksičnog otpada ili izvlačenju ugljičnog dioksida iz atmosfere.

U lipnju 2007. godine ovaj tim znanstvenika objavio je uspješnu zamjenu jedne vrste bakterija u drugu tako da su im zamijenili genome te se sada nadaju kako će na sličan način uspjeti zavarati jedan organizam da se ponaša kao onaj drugi.

Tko zna? Možda će naša djeca ili unuci ići u školu s vršnjacima čiji će otac i majka biti mikroskopsko stakalce i epruveta.