Matične stanice za neznalice

Terapija embrijskim stanicama mogla bi označiti velik medicinski korak naprijed u zamjeni i popravljanju oštećenog tkiva.

Bez matičnih stanica rane nikad ne bi zacjeljivale, koža i krv se ne bi regenerirali, oplođeno jajašce nikad ne bi postalo beba, a beba nikada odrastao čovjek, piše Nature. Međutim, što su zapravo matične stanice i kakva je njihova uloga u modernoj medicini malo nas razumije.

Što su matične stanice?

Ovaj tip stanica potpuno se razlikuje od ostalih diferenciranih i specijaliziranih stanica kao što su živčane, mišićne ili krvne stanice koje omogućuju normalan rad tijela. Suprotno njima, matične stanice su kao ''tihe rezerve tijela'' koje zapravo i nisu previše aktivne.

Photo wikipedia

One će se pokrenuti samo u trenutku kada tijelo treba proizvesti dodatne matične stanice ili neke od onih specijaliziranih. Ljudi nisu jedini koji imaju matične stanice. One su potrebne svim višestaničnim organizmima.

Obično, kada se matična stanica podijeli na dva dijela, jedna stanica-kći nastavlja proizvoditi specijalizirane stanice (krvne, živčane…), dok druga zadržava funkciju matične stanice i spremna je za njihovu proizvodnju ukoliko to bude potrebno. Matične stanice su jedine koje imaju sposobnost raznovrsnog razmnožavanja. Druge stanice se mogu samo reproducirati.

Izvor svih stanica

Oplođena jajna stanica osnovna je matična stanica koja je izvor svih tipova stanica u tijelu. Matične stanice u globalu se dijele na embrijske i odrasle stanice. Embrijske stanice se dobivaju izvlačenjem stanica iz vrlo mladih embrija i uzgajaju se u laboratoriju. Obično se koriste za potpomognutu oplodnju.

Odrasle stanice se obično nazivaju i tkivno-specifične matične stanice, jer svaki tip odraslih matičnih stanica proizvodi samo specijalizirani set stanica karakterističnih za određeno tkivo.

One se mogu dijeliti kako bi zamijenile umiruće stanice i regenerirale oštećeno tkivo. Znane su i kao somatske matične stanice i može ih se naći kod djece i odraslih osoba. Upotreba odrasle matične stanice u svrhu istraživanja nije toliko kontroverzna kao upotreba embrijske matične stanice, jer proizvodnja odraslih stanica ne zahtijeva uništenje embrija.

Umjetna oplodnja Photo babywonderland.co.uk

Među novijim napredovanjima u terapiji odrasle matične stanice su i tretmani za Parkinsonovu bolest, dijabetes i ozljede leđne moždine, ali i za popravljanje oštećenog vida i sluha.

Ipak, nikakve terapije stanicama deriviranim iz embrijskih stanica nisu testirane na ljudima od travnja 2007. godine. Uspješnost terapija matičnim stanicama ovisi o tome hoće li matične stanice stići na mjesto na kojem trebaju zamijeniti ili pomladiti oštećene stanice.

Napredak medicine

Terapija embrijskim stanicama mogla bi označiti velik medicinski korak naprijed. Mogle bi zamijeniti oštećena tkiva, bilo da su uzrokovana bolešću ili ozljedom.

Najveći izvor ljudskih matičnih stanica je ljudski embrio. One se uzimaju iz embrija kad je u stadiju blastociste, odnosno kada je star 5-7 dana, a bogat izvor matičnih stanica je i krv koja istekne iz pupkovine pri presijecanju nakon poroda.

Photo wikipedia

Zagovornici postupka izvlačenja matičnih stanica iz embrija koriste argumente o ogromnim potencijalnim koristima za milijune ljudi koji su paralizirani ili boluju od raznih neuroloških bolesti. S druge strane, protivnici ovog postupka kao glavni argument ističu da ljudski život počinje začećem i da je shodno tome ovakav postupak ubojstvo.

U svakom slučaju, potraga za načinom kako matične stanice usmjeriti u diferencirane stanice koje će biti funkcionalne nakon presađivanja u živi organizam u punom je jeku i čini se da znanost nema namjeru odustati.