Metropole - legla svih mogućih fizičkih i psihičkih bolesti

Trebaju li zapadnjačke metropole koje vrve milijunima stanovnika na ulazima imati posebna upozorenja "Opasno po zdravlje"?! Nova istraživanja pokazuju kako to zapravo i ne bi bila loša ideja.

Sve veći broj istraživanja pokazuje kako su djeca koja su rođena i odrastaju u velikim gradovima suočena s većim brojem zdravstvenih problema koji utječu na njihovu fizički i psihičku dobrobit.

Ovaj problem predstavlja sve veću prijetnju s obzirom da sve veći broj ljudi živi u gradovima.

Početkom 20. stoljeća samo 14 posto svjetske populacije živjelo je u gradovima, a prije tri godine taj broj se povećao na 50 posto. Do 2050., UN predviđa, u gradovima će živjeti više od 70 posto svjetske populacije.

Stanovnici gradova bolje se nose sa životom u usporedbi sa svojim "kolegama" iz ruralnih sredina. U prosjeku su bogatiji i imaju bolje mogućnosti zaposlenja. Uživaju u obilju, imaju vrhunsku zdravstvenu zaštitu i čistoća je na znatno višem nivou. Ipak, upravo zbog života u gradu podliježu značajno povećanom riziku od kroničnih zdravstvenih poremećaja kao što su duševne bolesti, bolesti imunološkog sustava, artritis, bolesti srca, rak i problemi s plodnošću. I kako gradovi postaju sve nastanjeniji ovi problemi postat će još gori.

Posljednja istraživanja pokazuju, javlja Daily Mail, kako urbano zagađenje utječe na osobe i prije njihova rođenja i stvara sklonost lošem zdravlju tijekom cijelog života.

Znanstvenici su otkrili kako su bebe rođene u gradovima veće i teže, što je inače dobar znak, od onih rođenih na selu, ali kada su usporedili posteljice rodilja iz grada i sela uvidjeli su kako gradske mame u krvi imaju puno višu razinu kemijskih zagađivača zvanih ksenoestrogeni baš kao i njihova tek rođena djeca.

Ksenoestrogeni su industrijske kemikalije koje na tijelu utječu slično kao i ženski hormon estrogen, a može ih se pronaći u mnogim ljudskim tvorevinama kao što su benzinske pare i prisutniji su u industrijskim zonama nego u na ruralnim područjima.

Uz to što uzrokuju pretjerani rast fetusa povezuje ih se i s pretilošću, hiperaktivnošću, preuranjenim pubertetom, problemima s plodnošću i rakom pluća, dojki i prostate.

Španjolski znanstvenici sa sveučilišta u Granadi ustanovili su kako gradske majke, unatoč tome što su starije i u prosjeku mršavije od seoskih, rađaju veću djecu. Voditeljica istraživanja, doktorica Maria Marcos, sigurna je kako ksenoestrogeni značajno utječu na razvoj nerođenog djeteta, a zrak u gradovima, kako stoji u njezinom izvješću, može uvelike omesti normalan razvoj djeteta.

Prošle godine laboratorijsko istraživanje znanstvenika sa državnog sveučilišta Ohio pokazalo je kako urbano zagađenje može prouzročiti metaboličke promjene kod djece što rezultira povišenom razinom šećera u krvi te većom otpornošću na inzulin što može uzrokovati obolijevanje od dijabetesa tipa 2.

Još jedna negativnost života u gradu je i odrastanje unutar četiri zida svoga doma. Odrastanje u zatvorenom prostoru također ugrožava zdravlje djece, a najviše na razvoj njihovih očiju. Naime, djeca koja veći dio svoga dana provedu u zatvorenom prostoru podložna su razvoju kratkovidnosti, dok djeca koja se igraju izvan svog doma mogućnost obolijevanja od kratkovidnosti smanjuju za jednu petinu.

Gradski život "okrivljen" je i za činjenicu da urbana mladež češće obolijeva od astme i alergija zbog toga što od rane dobi nisu izloženi bezopasnim mikrobima iz tla s kojima se seoska djeca svakodnevno susreću igrajući se u blatu, ležeći na travi ili tapkajući po lokvama.

Ipak, možda je najzabrinjavajući faktor života u gradu stres koji je u urbanim zajednicama dio svakodnevice. Istraživanje doktora Glyna Lewisa s londonskog instituta za psihijatriju pokazuje da je mogućnost shizofrenije dva puta veća kod ljudi koji su rođeni i odrasli u gradovima.

Stanovnici gradova također su podložniji depresiji i bipolarnom poremećaju, a povećan je i rizik od anksioznih poremećaja kao što su napadi panike, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaji.