Motivacija za vježbanje mijenja se tijekom vremena

Stručnjaci preporučuju da bi zdrave odrasle osobe trebale prakticirati barem 30 minuta umjerene tjelovježbe dnevno.

Faktori koji motiviraju ljude da počnu vježbati nisu obvezno isti oni koji će ih potaknuti da ostanu aktivni tijekom vremena, na što upućuje nova studija.

I dok mnogi pojedinci sa sjedilačkim načinom života pređu preko početne zapreke ustajanja iz kauča i ulaska u tenisice, istraživanje pokazuje da je zapravo pravi izazov ostati ustrajan u vježbanju.

Stručnjaci preporučuju da bi zdrave odrasle osobe trebale prakticirati barem 30 minuta umjerene tjelovježbe dnevno, kao što je brže hodanje, u većini dana u tjednu. No studije upućuju i na činjenicu da je samo oko jedna trećina odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama redovito aktivna.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Annals of Behavioral Medicine, istraživači su promatrali faktore koji uobičajeno motiviraju pojedince da počnu vježbati, te u kojoj se mjeri nakon toga drže svog programa vježbanja.

Pronašli su da su među 205 pojedinaca s inicijalno sjedilačkim načinom života određeni faktori dijelili one koji su počeli vježbati unutar šest mjeseci i one koji su ostali vezani uz kauč. Na primjer, oni koji su kupili opremu za vježbanje kod kuće imali su 73 posto veće šanse da će početi vježbati u usporedbi s onima koji su izbjegavali takvu opremu.

Loše su vijesti bile da ta oprema za vježbanje kod kuće nije održala ljude aktivnima tijekom dužeg perioda, odnosno to nije bilo povezano s boljim izgledima vezanima uz održavanje aktivnosti tijekom jednogodišnjeg praćenja, opisala je studija.

S druge strane, pojedinci koji su općenito imali izraženiji osjećaj samoučinkovitosti – u obliku vjere da imaju mogućnost dostizanja ciljeva - imali su veće šanse za uspješno vježbanje u bilo kojoj točki, no ova je osobina bila važnija kod održavanja tjelesne aktivnosti nego kod započinjanja iste.

Slično tome, pojedinci koji su doživljavali vježbanje kao ispunjavajuće ili s pozitivnim posljedicama,  imali su veće šanse da će ostati aktivni tijekom godinu dana, ali to ih vjerovanje nije potaklo da počnu vježbati.

Rezultati ne dokazuju niti jednu uzročno-posljedičnu povezanost, prema istraživačima predvođenim s dr. David M. Williams s Brown University and The Miriam Hospital, Centers for Behavioral and Preventive Medicine, Providence, Rhode Island.
Kupovina opreme za vježbanje kod kuće nije garancija da će osoba zapravo i početi vježbati, i ako netko ima samopouzdanja, to također ne znači nužno da će vježbati tijekom cijelog života.

Ali što god inspiriralo ljude da postanu aktivni, trebali bi shvatiti da je najteži dio ustrajati u vježbi, prema Williamsu.
Situacija je, izjavio je za Reuters Health, slična kod svih dugotrajnih izazova, kao što je gubitak viška kilograma ili prestanak pušenja.

- Vjerojatno postoje različiti faktori koji vam mogu pomoći u održavanju programa vježbanja kao i faktori koji vam mogu pomoći u započinjaju vježbanja, izjavio je Williams.

- Baš kao i gubitak viška kilograma i borba protiv ovisnosti, vježbanje treba smatrati promjenom životnog stila, sa stalno pažnjom usmjerenom na održavanje programa, naglasio je. - Inače, vjerojatnija je mogućnost je yo-yo vježbanja.