Mušice i miševi zaraženi sibirskim bakcilom poživjeli dvaput duže

Bacillus F ime je bakterije koje su u stalno zamrznutom tlu planine Mamontove u sibirskoj Jakutskoj oblasti otkrili istraživači Instituta za kemijsku biologiju i temljnu medicinu u Novosibirsku. Mikroskopski bi stvor zarobljen u permafrostu od ledenoga doba malo koga zanimao da znanstvenici Vladimir Rjepin, Nada Mironov i Anatolija Brjuškova nisu uočili utjecaj proteina iz tih bakterija na laboratorijske životinje. Miševi i vinske mušice kojima su ih ucijepili poživjeli su duže od necijepljenih vršnjaka kao da bi se prosječni ljudski život produžio na 140 godina, javlja RIA.

- Kolega Rjepin otkrio je taj novi soj bakterija. Razmnožavaju se vrlo polako, ali smo shvatili da su u nekim džepovima same bakterije bile stare i po 30 godina. Mi smo ih odlučili proučiti. Bacillus F je vrlo blizak rođak probiotičke bakterije B. cereus. Nismo joj zasad dokraja snimili genetičku sliku, ali smo u laboratoriju već shvatili da se lako razmnožava. Vrlo ju je lako čuvati kao trajnu kulturu. U našem smo laboratoriju s njome u punom zamahu u pokusima na miševima i vinskim mušicama, kao i nekim drugim laboratorijskim životinjama - objašnjava Nada Mironov.

Mikroskop Photo wikipedia

Najprije su zamijetili da unošenje same bakterije u druge vrste nije osobiti šok za organizam domaćina. B bakterija, međutim, ima snažan vlastiti sustav regeneracije oštećene DNK. Starenje i tumori nastaju kada se mutirane stanice počnu razmnožavati brže od stanica s točnim genskim slijedom. Određeni proteini kontroliraju jesu li se stanice podijelile kao identične ili s pogreškom, a pogrešne uništavaju. Kada taj prirodni mehanizam zataji, počinju prevladavati tkiva s greškom koja ili propadaju ili opasno počinju bujati.

Miševima su, pokusa radi, počeli ubacivati tkiva s tumorima i pokazalo se da oni "zaraženi" bakcilom F mnogo bolje oduprli napadu malignoga tkiva. Istraživanja su tek na početku i još su daleko od pokusa s ljudima, a još dalje od proizvednje seruma sa željenim učinkom.