Nabildajte svoj imunitet do sezone prehlada

Bliži se doba godine kada smo skloniji prehladama. Da bismo ih izbjegli trebamo ojačati imunitet, kako to učiniti otkrio nam je stručnjak.

Ono što naše tijelo štiti od zaraza i bolesti nazivamo imunitet. Na njegovu jačinu djeluje i genetsko naslijeđe, tjelovježba, naše psihičko stanje, ali i hrana koju jedemo.

Kako se bliži vrijeme kiša i nižih temperatura, bit ćemo podložniji prehladama. Stoga smo kontaktirali Dubravku Alapić koja je savjetnica za kliničku nutriciju kako bi nam dala nekoliko savjeta za to čime se i kako hraniti da bismo do sezone prehlada ojačali svoj imunitet.

Iako je imunitet jedan kompleksni sustav na koji djeluje velik broj faktora, načinom prehrane možemo ga značajno ojačati, ali i oslabiti.

Vitamini su najbolje oružje

Agrumi

- Pravilna prehrana pomaže nam da se ne razbolimo, ali i pomaže kod bržeg oporavka od bolesti – objasnila nam je Dubravka Alapić.

Saznali smo kako je u ovo vrijeme rane jeseni i pripreme tijela za zimu najvažnije konzumirati namirnice koje sadrže vitamin C. Njega ima u agrumima, ali i papaji, brokulama, bobičastom voću, lisnatom povrću (kelj, zelje), paprikama, grašku i peršinu. Ipak, osim vitamina C, potrebno je unositi i ostale vitamine, jer svi oni u organizmu surađuju i nadopunjuju se.

- Najvažnije od svega je brinuti o prehrani svakodnevno i tijekom čitave godine. Naglasak bih stavila na voće i povrće koje bismo trebali konzumirati više i češće od ostale hrane. Njih je najbolje konzumirati ujutro do 12 sati jer tada ih organizam najbolje razgradi te nam ono daje, umjesto da uzima energiju. Ipak, kako se većina nas ne hrani kako treba, a osim toga voće i povrće u trgovinama nije bogato nutrijentima zbog načina branja, proizvodnje i prijevoza, preporučila bih i korištenje suplemenata koje sadrži i vitamine i minerale – savjetuje Alapić.

Opskrbimo li tijelo potrebnim vitaminima i mineralima ono će lakše podnijeti stres, biti otpornije na bakterije i viruse, ali i brže se othrvati bolesti, ako nas zadesi.

Riba list

Soja za zdravo srce

- Osobe koje jedu crveno meso, trebale bi ograničiti njegov unos na maksimalno jednom tjedno. Puretina i piletina mogu se jesti češće. Ipak, najbolje bi bilo mesne proizvode zamijeniti sojinima jer je ona bogata drugačijim proteinima no što ga sadrži meso, a oni su jako dobri za zdravlje kardiovaskularnog sustava, a posebno srca. Isto tako, prehrana bi trebala biti bogata ribom, koju bi trebalo jesti barem 2-3 puta tjedno. Obično ulje, trebali bismo zamijeniti s ekstradjevičanskim maslinovim uljem – smatra Alapić.

Detoksikacija prije zime?

Voda igra veliku ulogu u izbacivanju štetnih tvari iz organizma, te bismo je trebali popiti oko 1,5 litara na dan. Više od toga nam ne treba, posebno ako nam je prehrana bogata voćem i povrćem koje sadrži mnogo vode. Kao zamjena za vodu preporučuje se i zeleni čaj koji je, znamo već svi, bogat izvor antioksidanasa.

- Što se tiče detoksikacijskih dijeta, nekako sam skeptična prema njihovoj učinkovitosti. Nedavno sam čitala istraživanje u kojem su znanstvenici ispitanike podijelili u dvije skupine. Jedna se hranila normalno, tj. zdravo i uravnoteženo. Druga se hranila namirnicama za koje se tvrdi da imaju detoksikacijsko djelovanje. Nakon deset dana i pregleda ispitanika, znanstvenici su ustanovili kako ni jedna od dijeta nije učinila pretjerane razlike u količini toksina u organizmu – ispričala nam je Dubravka Alapić.

Biljna vlakna čine čuda

Za one koji ipak imaju potrebu očistiti organizam od toksina, Alapić je preporučila neka paze na unos biljnih vlakana. Njih se također dobiva voćem i povrćem, ali može ih se kupiti i u obliku suplementa. Imate li manjak biljnih vlakana u organizmu znat ćete promatrate li redovitost svoje stolice. Ukoliko ona nije redovna, tj. svakodnevna, to je zbog manjka vlakana.

- Biljna vlakna su izrazito važna jer omogućuju organizmu bolju i kvalitetniju apsorpciju tvari iz hrane. Ona pomažu žuči u boljem obavljanju posla, a reguliraju i razinu šećera i kolesterola u krvi. Međutim, na njihov unos, također je važno paziti kontinuirano, tijekom cijele godine – objasnila nam je Alapić.

Kako tijekom zime nemamo na izbor raznoliko voće i povrće, možemo ga zamijeniti i sušenim. Ipak, pri njegovoj konzumaciji važno je paziti na količinu, jer ono sadrži više šećera od svježeg voća. Tako, odlučimo li se za sušene marelice, dovoljno je pojesti samo nekoliko komada na dan.

Ne želite li se i ove zime boriti s prehladom i trošiti vrijeme u liječničkim čekaonicama, bacite se na posao i svoj imunitet nabildajte na vrijeme.