Najstariji Homo sapiens u Europi star je više od 40 tisuća godina

Istrošeni drevni zubi i dijelovi čeljusti iskopani u Velikoj Britaniji i Italiji otkrit će, smatraju znanstvenici, kako je moderni čovjek osvojio svijet. Potvrđeno je kako su fragmenti pronađeni u Kents Covernu u Devonu i u Grotte del Cavallo u Apuliji najstariji ostatci Homo sapiens u Europi.

Pažljivim datiranjem i izračunima zaključeno je kako su stari više od 41.000 godina, a talijanski "dječji zubi" možda čak i 45.000 godina. Ovo otkriće, prenosi BBC, podudara se s pronalaskom kamenog oruđa čiji pronalazak je potvrdio kako je moderni čovjek živio na europskom kontinentu prije više od 40.000 godina. Također potvrđuje kako su ljudi kroz duži period živjeli u Europi istovremeno kada i neandertalci, a povlači se i pitanje koju ulogu je Homo sapiens imao u nestanku svojih "rođaka".

Zubi i dijelovi čeljusti pronađeni su prije nekoliko desetljeća, ali bile su potrebne godine kako bi se otkrilo koliko su pronađeni ostatci stari. Mnogi znanstvenici bili su uvjereni kako su to zapravo ostatci neandertalaca. Ponovnom analizom fosila nađenih ispod i iznad ljudskih ostataka znanstvenici su uspjeli utvrditi kako su pronađeni ostatci stari između 41.500 i 44.200 godina.