Nakon ere 'brončanog doba', filmski vampiri u modu vratili blijedi ten

Ženski ten, bio on bijel poput krede ili taman poput kore drveta, oduvijek je bio pokazatelj moći i pripadanja nekom staležu. Pogledajte kako nam se boja puti transformirala kroz stoljeća.

Prema pričama o svemogućim božanstvima primitivnih kultura i njihovim običajima, nekad je boja dobivena od sunca upućivala na niže plemstvo i seljake. Zbog toga su žene u starom Rimu kredom mazale lice kako bi ono bilo što bjelije. U renesansi i u Elizabetinskom dobu, normalno je bilo da se koriste različite mješavine bijele boje za lice na kojoj bi se plavom bojom naglašavale vene. Umjetne vene označavale su plavu krv, to jest potjecanje iz plemićkih obitelji. Izraz 'Sangre azul' označava plavu krv Kastilijanskih princeza.

Photo Vogue

Kako se industrijska revolucija na kraju 19. stoljeća privodila kraju, radnička klasa preselila se sa farmi u tvornice. Od tada se bljeđa put sve više počela prepisivati siromašnijem stanovništu, dok su bogati zbog više vremena provođenog vani, primjerice na raznim sportskim događanjima, počeli dobivati boju, pa je tamniji ten označavao i viši stalež. Čini se da se stvari mogu samo tako promijeniti jer život nekada jednostavno nije fer. John Harvey Kellog, koji je inače otkrio žitne pahuljice cornflakes, 1891. godine s određenim sastojcima napravio je i prototip današneg solarija. Njegova namjena bila je izliječiti kostobolju i različite kožne bolesti, a koliko je uspio u svom naumu, svjedočilo je i otpremanje naprave u Buckinghamsku palaču kralju Edwardu. Kralj je izlječen, ali je usput i malo potamnio u licu.

Pred kraj 19. stoljeća, otkrilo se da se određene bolesti koje su nastale kao posljedica industrijske revolucije, kao što su tuberkuloza i rahitis, mogu izlječiti djelovanjem sunca. Zbog tog otkrića, Neils R. Finsen 1903. godine dobio je Nobelovu nagradu za svoj rad sa ljekovitim djelovanjem svjetlosti, dok je doktor Auguste pratio njegov upute i otvorio prvu kliniku posvećenu liječenjem pomoću preteče današnjeg solarija u Švicarskim Alpama. Izraz zdravog tena je nastao upravo tada.

Coco Chanel - prošetala tamniji ten u Parizu nakon ljetovanja

Coco Chanel poznata je po mnogim inovacijama, poput  svojih kaputa koje je dizajnirala, posebnim torbama, ali je također popularizirala i tamniji ten. Sa svog odmora na Rivieri 1923. godine, Coco se vratila sa potamnjelim tenom u Pariz.

Četiri godine nakon što je Coco prošetala svoju boju, na stranicama britanskog Vouqea pojvila se i prva slika modela s posunčanom bojom tijela. Do sredine 20. stoljeća, kreme za samotamnjenje preplavile su tržište, uključujući proizvode Max Factora, koji su tada osmislili odličan bronzer.

MGM film i 20th Century fox za potrebe snimanja filma 'Cleopatra' na setu 1963. godine iskoristili su upravo Max Factorov kozmetički set s dodacima meda kako bi Elizabeth Taylor učinili što uvjerljivijom kraljicom Nila.

Maja Brkljač

Revolucija proizvoda za samotamnjenje nastavlja se Copertonovim proizvodima za brzo dobivanje boje nazivom QT. Quick Tan, Copertonov proizvod sastojao se od dihidroksiacetona koji je u sebi sadržavao i šećernu repu, a prvotno su proizvod koristili samo oni koji su imali problema s manjkom pigmenta. Proizvod je reagirao na amino kiseline namazane na površinskim slojevima kože. Nakon tri do četiri sata koža bi dobila laganu narančasto-smeđu boju.

Friedrich Wolf 1978. otkrio 'unutranje sunčanje', današnji solarij

Taman ten svoj uzlet dobio je 1978. godine. Jedna cijela generacija težila je tamnijem tenu na sve moguće načine, koristeći različita baby ulja, pa čak i vegetarijansku hranu. Već tada došlo je do toga da su nastali mnogi proizvodi i kreme koji su se mogli koristiti i tijekom zime kako bi se održao tropski izgled. Za to razdoblje značajan je i Friedrich Wolf koji je otkrio 'unutarnje sunčanje' na modernom krevetu za sunčanje na jedan dan. Utjecaje zračenja lampi Friedrich je testirao na mladim atletičarima. Njegova upornost i mogućnosti nisu se tako drastično dokazali, a i atletičari su u cijeli taj pokus ulazili sa sumnjom. Brončani ten nastavio se i u 80-im godinama kada su isklesana tijela , Kathy Ireland i Christie Brinkley krasila naslovnice mnogih magazina. Međutim, desetljeća sunčanja i izlaganja suncu bez neke pretjerane brige oko vremena provedenog ispod njegovih zraka, dovela su i do povezivanja sunčanja sa raznim bolestima, kao što je rak kože.

 U to vrijeme došlo je i do prvih otkrića o štetnom utjecaju UVB zračenja. Mnogi su tada pružali otpor znanstveniku koji je prvi došao do tih zaključaka, ali danas je drugačije.

Elle MacPherson

S godinama se doznaje štetan učinak sunčevog zračenja

S godinama su se ipak počele pojavljivati kreme koje su u sebi sadržavale i određene faktore za zaštitu od štetnih sunčevih zračenja. Godine 1986. u prodaji se pojavio faktor 15 na inicijativu Američke dermatološke akademije koja je također javnost obavijestila o štetnim utjecajima sunca. Faktor 30 nije se pojavio do početka 90-ih, ali su stručnjaci također upozorili da su nabori, tj. bore na koži od sunčanja, upozoravajući znak da se sa izlaganjem suncu pretjeruje.

Došlo je do toga da je svjetska zdravstvena organizacija 2009. godine, zračenja u solarijima proglasila jednim od najopasnijih uzročnika raka kože. Mnogi solariji trebali bi zabraniti tinejdžerima da se koriste njima, a svaki od njih trebao bi sadržavati i upozorenje o štetenosti zračenja.

Danas se u manjoj mjeri polako vraća bljeđi ten u modu, ali to ipak još nije postao trend, nego se sve svodi na vlastiti ukus. Netko se bolje osjeća tamnijeg tena, a netko bljeđeg. Povratak bljeđeg tena najprimjetljiviji je na svjetskim zvijezdama.

Robert Pattinson: Zvijezda koja je promovirala bljeđi ten

Amerikanci su sami ponudili dvoje kandidata kao predstavnike za izbor oko razmišljanja o tenu. Jedan od, u posljednje vrijeme poznatijih pripadnika bljeđeg tena, definitivno je Robert Pattinson. Kao osobu tamnijeg tena za primjer je spoemnuta reality zvijezda Jersey Shore.

Photo javno257, javno257

S obzirom na sve brojnija istraživanja dolazi se do saznanja kako je umjereno izlaganje suncu svakako dobro zbog vitamina D koji se dobivaju njegovim zračenjem. Za one koji su skpetični, pa ne žele riskirati i izlagati se suncu, uvijek postoje sredstva za samotamnjenje kojih je danas na tržištu i više nego dovoljno. Sastojci su uglavnom aloe vera i ricinusovo ulje. U kozmetičkim prodavaonicama pronaći se mogu i razni gelovi, puderi te sprejevi od brojnih proizvođača.

Štetnost sunčevih zraka je dokazana, međutim tamniji ten je još uvijek u igri. Možda je Robert Pattinson upravo taj koji će biti revolucioniar u ovom slučaju.