Naučite dijete da ne uzima napitke od nepoznatih osoba

 Znate li da se dojenče može utopiti u samo nekoliko centimetara vode? Znate li na što treba obratiti pozornost pri kupnji dječjeg namještaja? Jeste li dosljedni u tome da vaše dijete treba sjediti u autosjedalici u automobilu i na najkraćim relacijama? Znate li što trebate napraviti pri požaru u kući?

Nekoliko minuta

Neka su to od pitanja iz edukacijskog paketa "Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi" autorice prof. dr. sc. Aide Mujkić, koji su predstavili jučer UNICEF i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Namijenjen je pedijatrima, obiteljskim liječnicima, ginekolozima i patronažnim sestrama, odnosno zdravstvenim djelatnicima koji dolaze u kontakt s djecom i roditeljima, a istoimeni će priručnik biti službena literatura na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

– U konačnici mu je cilj educirati roditelje kako pažljivije postupati i spriječiti nesreću – istaknula je Lora Vidović, predstojnica UNICEF-a Hrvatska. – Dom je najčešće najsigurnije mjesto, ali upravo zbog toga katkad ne zapažamo neke opasnosti – podsjetila je prof. rehabilitator Jadranka Pavić, patronažna sestra.

Photo Wikipedia

Projekt predviđa da medicinska sestra daje roditeljima upitnik koji oni ispunjavaju dok čekaju na pregled. Na poleđini upitnika prouče preporuke, po potrebi traže objašnjenja. Kad uđu u ordinaciju, liječnik komentira odgovore koji nisu poželjni. Iskustva u sredinama u kojima se takvi projekti provode već desetljećima govore da je za ispunjavanje upitnika i savjetovanje s liječnikom potrebno nekoliko minuta. Materijal će u ordinacije distribuirati Škola narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar".

Razred manje na godinu

Poslije prve godine života, najveća vjerojatnost da dijete izgubi život je nesreća – pad, gušenje, trovanje, utapanje, promet... Svake godine cijeli razred djece strada u nesrećama od kojih se većina mogla spriječiti. Preventiva je u nas prilično zanemarena, upozorio je pedijatar doc. dr. sc. Milivoj Jovančević.

Udio djece u hrvatskom stanovništvu 1953. godine iznosio je 36,7%, a do 2001. godine pao je na 23,7%.