Od štapića do končića - kratka povijest tampona

Kroz povijest se za izradu tampona koristila vuna, vlakna povrća, trava, gljive, papirus i kasnije - pravi pamuk.

Iako mnogi misle kako je većina stvari koje su nam danas sasvim normalne otkriveno u 19. i 20. stoljeću, često nas iznenadi činjenica kako se puno 'modernih' sitnica koristilo još u antici. Takva je situacija i s tamponima.

Naime, u funkciji tampona kakve danas poznajemo, u starom su Egiptu bili omekšani papirusi. Grci su svoj tampon napravili od drvenog štapića što su ga ovili gustim vlaknima pamuka, piše intimatemedicine. Kroz povijest se za izradu tampona koristila i vuna, vlakna povrća, trava, gljive i kasnije - pravi pamuk.

S vremenom su se materijali i način izrade mijenjali. Relativno malo poboljšanja napravljeno je na općoj razini. U većoj je mjeri bila riječ o usmenoj predaji, što su je žene prenosile iz generacije u generaciju i pri tome bi svaka dodala pokoje svoje poboljšanje. Za vrijeme prvog svjetskog rata francuske su medicinske sestre zaključile da vatice od celuloze dosta bolje upiju menstrualnu krv nego "pelene" od krpa što su ih žene najčešće upotrijebljavale.

I tabui su pripomogli

Možda će vas činjenica da su gljive nekoć upotrebljavane umjesto tampona odvratiti od naručivanja pizze s ekstra više gljiva

Prvi "moderni" tamponi (s aplikatorom i konopčićem) ugledali su svjetlo dana u razdoblju između dva svjetska rata. Točnije, dr. Earle Haas ih je patentirao 1929. godine (usput rečeno, izumio je i elastični prsten za dijafragmu), s namjerom da napravi tampone koji bi se mogli masovno proizvoditi. Njegov patent je 1931. godine otkupila Gertrude Tendrich, koja je i osnovala poduzeće Tampax. Gerturde Tendrich bila je izuzetno poduzetna njemačka emigrantica koja je prve tampone napravila u svom domu pomoću šivaćeg stroja i stroja za prešanje.

U međuvremenu su tamponi, ulošci i menstruacija nestali iz javnog života. Još na početku 20. stoljeća javnosti su bile predstavljeni "jastučići" za žene. Zamisao nije uspjela ostaviti dobar utisak, jer su uz menstruaciju bili povezani tajnovitost i stid. Novine ih nisu željele reklamirati, a trgovine ih nisu prodavale.

Žene su si radile uloške od krpa koje su prale (slično pelenama za dojenčad). Vješale su ih tako da su bile sakrivene iza sveg ostalog rublja. To je bilo prisutno još sredinom 20. stoljeća. Trebalo je proći još nekoliko godina prije nego su se žene odlučile da bi im taj izum mogao olakšati život, pa su masovno počele koristiti uloške i tampone.

Velike razlike u korištenju tampona vidljive su i danas. Tampone koristi oko 70% Amerikanki, a najmanje su prihvaćene među azijskim ženama i ženama Latinske Amerike. Mnogi to pripisuju velikim kulturnim razlikama.