Oko 20 posto prvašića ima prekomjernu tjelesnu težinu

Dvadesetak posto djevojčica i dječaka prilikom upisa u prvi razred osnovne škole ima prekomjernu tjelesnu težinu, a djeca u toj dobi u prosjeku su 2,5 centimetra viša i 2,5 kilograma teža nego prije 30 godina, izneseno je na današnjoj raspravi "Pravilna prehrana djece u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te ustanovama koje skrbe za djecu - gdje smo danas?".

Rasprava je održana u Tribini Grada Zagreba u organizaciji Ureda pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić, koja je i otvorila današnji skup istaknuvši da je cilj rasprave izvijestiti o aktualnom stanju prehrane djece u ustanovama, upozoriti na teškoće i usmjeriti na zadaće u ostvarivanju prava djece na pravilnu prehranu.

"Nacionalnim planom aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine i Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine, za razdoblje od 2010. do 2012., predviđene su mjere za osiguranje zdrave i kvalitetne prehrane djece. One uključuju izradu Programa zdrave prehrane u tim ustanovama te širenje znanja o važnosti pravilne prehrane djece radi prevencije pretilosti i drugih bolesti", rekla je Jelavić. Dodala je da postoje velike razlike u korištenju prehrane u osnovnim školama među hrvatskim regijama te da nema sustavnog pristupa organizaciji prehrani djece u srednjim školama.

"Najbolju organizaciju po tom pitanju ima Krapinsko-zagorska županija, gdje 88 posto obrazovnih institucija ima organiziranu prehranu, dok ju u Splitsko-Dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima tek desetak posto ustanova", rekla je ocjenivši to zabrinjavajućim.

Sanja Musić Milanović iz Odjela za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglasila je da se djeca danas debljaju jer unose više energije nego što potroše, dodavši da oko 20 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu prilikom upisa u prvi razred. Napomenula je da su današnja djeca te dobi u prosjeku 2,5 centimetra viša i 2,5 kilograma teža nego prije tridesetak godina, a ključnim uzrokom takvog stanja smatra hranu na dohvat ruke te manjak tjelesne aktivnosti. Napomenula je da je prvi trenutak nastanka masnih stanica djeteta već u 16. tjednu trudnoće žene.

"Hrana bi trebala zadovoljiti glad, a danas je ona oblik druženja", rekla je naglasivši da je nužno potrebna izmjena jelovnika u osnovnim školama te uvođenje organizirane prehrane u srednje škole i više kretanja (60 minuta na dan).

Vesna Jureša iz Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" kazala je da su čimbenici rizika za prekomjernu tjelesnu težinu kod djece manjak voćnih obroka, manje od tri obroka dnevno, više od tri obroka brze hrane te ispijanje alkoholnih pića. Dodala je da djeca i mladi uz to što se premalo kreću, previše vremena provode gledajući televiziju i igrajući video igrice istaknuvši da normalno uhranjena djeca općenito dolaze iz obitelji s više djece i od roditelja nižeg obrazovanja, a preuhranjena iz obitelji s manje djece.

Predstavnica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Đurđa Španović prehranu djece u vrtićima ocijenila je zadovoljavajućom i dobro zakonski obrađenom dodavši da problema ima pri realizaciji, odnosno nabavki najkvalitetnijih namirnica. (Hina)