Otkriven gen zaslužan za rezultate kasača

U kasačkim utrkama, poput slavne Nagrade Amerike, konji moraju biti što brži ali ne smiju prijeći iz kasa u galop, a znanstvenici su otkrili genetsku modifikaciju kojoj se pripisuje sposobnosti kasanja bez prelaska u galop.

Rezultate istraživanja objavljenih u srijedu u britanskom znanstvenom časopisu Nature, uzgajivači će ubrzo izravno primjenjivati, a znanstvenici predlažu uvođenje patenta za komercijalizaciju genetskog testa.

Hodovi koje konj rabi su korak, kas, galop i rjeđi toelt (samo kod islandskih konja), te rahvan (kod nekih konja u Americi).

Toelt (telt, eng. runing-step) je kretanje karakteristično isključivo za islandske ponije. Radi se o brzim pokretima nogu, najčešće sličnih kasu s istostranim, ali ne istodobnim podizanjem i spuštanjem nogu tijekom kojeg se čuju četiri udarca. Kod toelta, sličnom brzom kasu, nema odbacivanja iz sedla, pa jahač sjedi u sedlu mirno, a jedna noga konja je uvijek u kontaktu s tlom.

Znanstvenici švedskog sveučilišta u Uppsali su proučavali karakteristike islandskih konja i pokazali da kasanje omogućuje mutacija gena DMRT3, povezana s proizvodnjom jednog krnjeg oblika istoimenog proteina.

Taj protein ima odlučnu ulogu u koordinaciji pokreta nogu, objasnio je profesor Leif Andersson, jedan od autora istraživanja.

Znanstvenici su otkrili da je ta mutacija raširena kod konja poput američke pasmine Tennesse Walker ili južnoameričke Paso Fino.

"Naše je tumačenje da ta mutacija koči prelazak iz kasa u galop i omogućuje konju da brzo kasa", objasnio je Andersson. Kada konj povećava brzinu kretanja, prirodno prelazi u galop, što kasače na trkalištima kasačkih utrka diskvalificira.

Kod američkih kasača ta je mutacija vrlo česta, ali je manje raširena kod francuskih kasača, precizirao je profesor Anderssom.

Godine 2011. je zabilježeno 11.601 ždrebljenje francuskih kasača, od kojih je 4.870 konja dobilo kvalifikaciju, ili dozvolu za kasačke utrke. U Francuskoj se svake godine organizira više od 11.000 kasačkih utrka.

Postoje velike vjerojatnosti da taj gen DMRT3 ima središnju ulogu i u koordinaciji kretanja ljudi, rekli su istraživači. (Hina)