Podvodne životinje ispuštaju plinove dok jedu

Američki Climate Panel smatra kako će plinovi podvodnih životinja donijeti vrućine, mnogo jače oluje, suše, poplave i porast razine mora.

Prema studiji koja proučava utjecaj divljega života u globalnom zatopljenju, dagnje, morski puževi i druga podvodna stvorenja ispuštaju snažne plinove dok se hrane.

Ispuštanje nitratnog oksida

Životinje, uključujući crve i ličinke kukaca, ispuštaju nitratni oksid, obično znan kao plin koji izaziva smijeh, kao nusproizvod njihove probave kad je nitrat prisutan u vodi.

Ribe koi u parku u jezeru

Nitrat se često koristi u pognojavanju, čija svrha je rast.

- Podvodne životinje nikada (prije) nisu pokazivale da ispuštaju ovakve stakleničke plinove - napisali su njemački i danski stručnjaci u američkim novinama Procedure, nacionalne akademije znanosti.

Plinovi jači od ugljičnog dioksida

Rekli su kako su prošle studije pokazale da su gujavice i biljke na zemlji izvori plinova, koji su 310 puta jači u klopci vrućine u atmosferi nego ugljični dioksid, osnovni plin koji proizlazi iz ljudskih djelatnosti.

Znanstvenici su procijenili da su nitratni oksidi koje životinje ispuštaju bili maleni u usporedbi s ostalim prirodnim ispuštanjima iz tla.

Nisu procijenili koliko ih je dosegnulo atmosferu, gdje bi mogao biti sićušan prirodni faktor koji utječe na klimu.

- To nije nešto što bismo morali gledati odozgo, ali ne bismo trebali sada raditi veliku dramu oko toga - rekao je Peter Stief, vodeći autor studije na danskom sveučilištu Aarhus i Institutu Max Planck za pomorsku mikrobiologiju u Njemačkoj.

- Ugljični dioksid je još uvijek glavni problem - dodao je.

Goruća fosilna goriva u autima, tvornicama i biljkama otpuštaju ugljični dioksid. Američki Climate Panel smatra kako će takvi staklenički plinovi donijeti više nanosa vrućina, mnogo jače oluje, suše, poplave i porast razine mora.

Gnojiva

U studiji se navodi kako će količine nitratnih oksida koje proizvode podvodna bića najvjerojatnije rasti zbog proširenja upotrebe gnojiva u tropskim zemljama. Kiša može isprati nitratna gnojiva u rijeke i mora.

Photo javno100

- Povećanja brzine mnogo su viša u tropskim zemljama nego u umjerenim zonama gdje su već neke mjere poduzete kako bi reducirale upotrebu nitrata - rekao je Stief.

Smatra kako je bilo potrebno više studija podvodnih nitratno-oksidnih ispuštanja.

- Trebat će još testiranja. Nije poznato ispušta li ih, primjerice, riba - dodao je.

Na zemlji, ovce, krave i koze ispuštaju metan, drugi tip stakleničkih plinova.

Više od 190 zemalja namjerava pristati na novi dogovor da se bore protiv klimatskih promjena o kojima će se raspravljati u Kopenhagenu u prosincu. Mnoge zemlje žele da mjere za sporije krčenje šuma budu dio dogovora.