Povijest Božića - od tame do svjetlosti

Običaj ukrašavanja božićnog drvca započet je u Njemačkoj, običaj darivanja u ranom Babilonu, a sve zajedno počelo je zbog mraka.

Od početka čovječanstva za zimskog solsticija održavaju se svečanosti. Tako je ''rani'' čovjek primijetivši kako noć guta dan, a u nadi da može vratiti svjetlost, palio krjesove i razvio brojne rituale.

Photo Lush

U ranom Babilonu gozba u čast sina božice Izis bila je jedan od razloga za dvostruko veće objede jer je dio uskladištene hrane skoro dotrajao. Također bi mjerili koliko je stoke bilo potrebno kako bi nadopunili stada iduće godine, a višak životinja bio bi za jelo. Darivanje je bilo popularno jer su za ''ubijanje dosade'' izrađivali rukotvorine.

Rimljani su imali svoje saturnalije u čast Saturnu, bogu poljoprivrede. Ljudi poznati kao ''mumljači'' obukli bi se u kostime i išli od kuće do kuće zabavljajući ljude. Taj je običaj kasnije postao poznat kao pjevanje božićnih pjesama.

Perzijski bog sunca Mithra, poznat i kao Neosvojivo Sunce, rođen je za zimskog solsticija iz probušene rupe u kamenu. Prvi kršćanski car, Konstantin, bio je pobožan mitrijanac prije svoga obraćenja. Ove dvije činjenice bitne su za daljnji tekst.

Preobraćenje poganih

Točan dan rođenja Isusa Krista nepoznat je. Kalendari označavaju vrijeme prema latinskom izrazu ''anno Domini'', odnosno ''godina Gospodina'', te izrazom ''prije Krista''. Istraživanjem je ustanovljena pogreška od sedam godina, što je izraz promijenilo u ''uobičajena era'', odnosno ''prije uobičajene ere''.

Međutim, potkrala se još jedna pogreška: Biblija govori o novorođenim jaganjcima u polju, dok biologija naglašava kako se to nije moglo dogoditi u prosincu. Ovce prestaju ovulirati u jesenskom ekvinociju, a trudnoća traje 42 dana, pa su mali jaganjci na svijet mogli doći najkasnije u studenom. Većina povjesničara vjeruje da se rođenje dogodilo najkasnije u rujnu.

Photo javno100

Papa Julije I tako je 350. godine ''uobičajene ere'' objavio da će se Kristovo rođenje slaviti 25. prosinca, kako bi poganim Rimljanima bilo lakše preobratiti se na kršćanstvo. Također je promijenio dan štovanja u ''dies Solis'', odnosno ''dan Sunca'', nama poznat kao nedjelja, kako bi olakšao preobraćenje Konstantinu. Ova je praksa proširena na Katoličku crkvu kako bi uzurpirala sveta mjesta štovanja i inkorporirala lokalna božanstva kao 'svece', kako bi starija generacija mogla i dalje štovati stara božanstava.

Druidi i štovanje drveća

Zimzeleno drveće ukrašavalo se u prirodi kako bi se ohrabrio povratak proljeća. Počeli su ga unositi unutra kada je jedan fratar rekao da su grozota i posjekao ih.

Druidi su vjerovali da je drveće sveto pa su ga stoga ukrašavali tijekom svojih rituala. Prva ikad zabilježena božićna jelka pojavila se tijekom kršćanske proslave Božića 1521. godine u alzaškom predjelu Njemačke, odakle potječe i pjesma ''O Tannenbaum''.

Uvaženi luteranski svećenik tada je govorio o svetogrđu: ''Bolje da gledaju prema istinskom drvetu života, Kristu.'' Prva božićna misa također se odvila u Njemačkoj, a i katolici i luterani polažu prava na prvenstvo.

Katolička crkva priznaje da je promijenila datume te naglašava kako na to polaže svako pravo. Postoje neke protestantske grupe koje zbog toga ne slave Božić , ali i zbog saznanja da se rođenje nije dogodilo u prosincu. Stoga postoji još jedan Božić.