Pregledi koji vam mogu spasiti život

Umjesto odlaska liječniku mnogi su spremniji sami sebi postavljati dijagnozu zahvaljujući brojnim informacijama koje nudi Internet, no i ta je takozvana 'cyberohondrična' generacija daleko od najboljeg rješenja. Naime, većina ih čitajući simptome i potencijalne bolesti pokazuje sklonosti 'odabiranju' za sebe onih najgorih opcija. Pa tako od običnih problema sa želucem vide trovanje hranom ili upalu slijepog crijeva dok migrena postaje rak mozga. Kako bi se poštedjeli nepotrebnih crnih prognoza, ali i imali točan uvid u zdravlje svog organizma što ujedno omogućuje i prikladne modifikacije stila života prema osobnim potrebama definitivno najbolja opcija su redoviti godišnji sistematski pregledi, odnosno prema dobi i predispozicijama i neki dodatni pregledi. Ovdje su neki od njih nikako ne biste smjeli izbjegavati.

Već u dobi od 20 i 30 godina redovni mjesečni samopregled dojki te pregled ultrazvukom svakih par godina, jedini je način da se rak dojke otkrije u ranom stadiju i samim time maksimalno poveća stupanj izlječivosti, odnosno smanji mogućnost njegova proširivanja. Nakon pak 40-te godine ženama s povišenim rizikom preporuča se mamografija jednom godišnje, odnosno svake dvije godine ženama koje ne pripadaju rizičnoj skupini.

Redoviti samopregledi mogu biti od krucijalne važnosti i po pitanju najopasnijeg oblika raka kože melanoma. Ono što treba je redovito pregledavati i procjenjivati promjene boje, oblike i veličine postojećih madeža te se jednom godišnje prekontrolirati kod dermatologa. Treba uvijek imati na umu kako se rizik od malignih promjena povećava nekontroliranim izlaganjem suncu, posebno uz neadekvatnu zaštitu.

Jedan od 'lakših' pregleda koje također ne bi trebalo izbjegavati, jer lomovi uslijed osteoporoze mogu biti fatalni, je denzitometrija. Potrebno je samo leći i pustiti da denzitometar izmjeri gustoću kostiju, na osnovu čega će liječnik moći otkriti osteoporozu prije nego dođe do ozbiljnih prijeloma.

- Svaki će nalaz pregledati liječnik specijalist i dogovoriti daljnje postupke. Ono što treba znati je da se odgovarajućom prehranom i lijekovima te tjelesnom aktivnošću može zaustaviti propadanje odnosno gubitak kosti. Prema tome, nema mjesta panici. – objašnjava dr.med. Dean Mileta iz Centra za Osteoporozu.

Jedan od takozvanih 'tihih ubojica' kolesterol može se razvijati godinama bez ikakvih simptoma te u neočekivanom trenutku dovesti do srčanog ili moždanog udara. Visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje, sve su to rizični faktori, a jedini način za otkrivanje pravog stanja odnosno određivanja razine 'lošeg' i 'dobrog' kolesterola su krvne pretrage. Nakon 20 godine mjerenje razine masnoća preporuča se barem svakih pet godina, no vjerojatno najbolja opcija su redoviti sistematski pregledi koji naravno uključuju i krvne pretrage.

- Na poslu se od nas tražilo da prođemo sistematski. I iako nisam imao nikakvih problema liječnica me odmah nakon krvnih nalaza upozorila na povećane trigliceride u krvi. Stanje je bilo takvo da sam već od idućeg jutra krenuo s novim režimom prehrane koji je naravno isključivao nezdrave masnoće i alkohol. S obzirom na genetske predispozicije srčanim oboljenjima i dan danas vjerujem da mi je taj pregled spasio život. – sjeća se Boris Jelić kako je to izgledalo prije tri godine te dodaje kako mu je godišnji sistematski od tada redovito 'točka na i' na kraju svake godine.

S obzirom na sve veću učestalost raka debelog crijeva kod muškaraca, posebno se njima savjetuje i pregled stolice na tragove krvi koji se ne mogu vidjeti samo pregledom. Dobra vijest je i ta da se testiranje provodi kod kuće, nakon čega se test-kartoni dostavljaju laboratorijima zavoda za javno zdravstvo. Pokaže li se test pozitivnim dogovaraju se daljnji pregledi. Redovite bi preglede trebali obaviti svi muškarci nakon 50-te godine, ali i mlađi, posebno ako imaju problema s pretilošću ili pretjeranom konzumacijom cigareta i alkohola.

Ništa manje bitan je pregled prostate. Što su muškarci stariji to su učestalija oboljenja prostate te se pregledi preporučaju svim muškarcima starijima od 40 godina. Kako u ranom stadiju karcinoma prostate nema nikakvih kliničkih znakova preporuka je redovite sistematske preglede raditi jednom godišnje s obzirom da su šanse za ozdravljenje otkrije li se bolest na vrijeme puno veće.