Prosinac drži rekord u manjku sunčanih sati

Sezonska depresija označava prirodnu reakciju organizma na odsutnost svjetla.

Petak nas je možda iznenadio s malo sunca, ali stanovnici kontinentalne Hrvatske već dulje vrijeme pate zbog neprestane dosadne magle i tmurnih dana. Još ćemo neko vrijeme o suncu moći samo maštati, jer prosinački se magloviti trend nastavlja i u siječnju.  

Razlike kopno-more

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda saznajemo kako prosinac drži rekord u manjku broja sunčanih sati na kontinentalnom dijelu zemlje.

- Tako je Sisak tijekom prosinca imao samo 18 sunčanih sati, Zagreb Maksimir 19, a Zagreb Grič 24. Time je prosinac ostvario samo 50% prosjeka sunčanih sati za ovo doba godine.

Ovaj izrazito malen broj sunčanih sati rezultat je anticiklone i niske naoblake koja ne propušta sunčeve zrake – izjavila je Marina Mileta iz DHZ-a.

Za razliku od kopna, planinski predjeli i more imaju višak sunčevih sati. Tako je Split tijekom prosinca imao 166 sunčanih sati, što je čak 300% više od prosjeka za to doba godine.

Siječanj za sada slijedi trend koji je postavio prosinac, no meteorolozi najavljuju poboljšanje vremenskih prilika. Nakon kratkog kišnog razdoblja razlike između mora i kopna, kad je u pitanju količina sunca, više ne bi trebale biti toliko izražene.

Zimska depresija

Psihoterapeut Milan Košuta tvrdi kako ovakvo vrijeme ima velik utjecaj na naše raspoloženje.

- Izlaganje svjetlu važan je faktor psihičkog zdravlja. Upravo se zbog toga razne melankolije i blaži oblici depresije sve češće liječe uz pomoć ''terapije svjetla'' – ispričao nam je dr. Košuta.

Upravo zbog utjecaja sunca na psihičko stanje organizma dolazi do pojave sezonske odnosno zimske depresije koja označava prirodnu reakciju organizma na odsutnost svjetla. Pojava sezonske

depresija

depresije najučestalija je u nordijskim zemljama, ali sve je više prisutna i u našim predjelima.

- Sezonsku depresiju redovito primjećujem na pacijentima koji posjećuju moju ordinaciju. Ona se najčešće javlja u razdoblju od blagdana Svih svetih pa sve do Uskrsa.

Njome su najčešće zahvaćene osobe iznad 50 godina starosti jer su kod njih mehanizmi tijela koji se bore s raznim nedaćama već prilično oslabljeni.

Ipak, ona ne zaobilazi ni jednu dobnu skupinu – pojasnio je dr. Košuta.

Postanemo li svjesni činjenice da nas blago-depresivno raspoloženje zahvaća upravo zbog manjka svjetlosti lakše ćemo ga prebroditi, a boravkom u umjetno osvijetljenim prostorima možemo djelomično utjecati na poboljšanje svog raspoloženja.