Šokantna spoznaja: Udarce nogom ili šakom u glavu otrpjelo svako 4. dijete!

Udarce nogom ili šakom u glavu otrpjelo je gotovo svako četvrto dijete (23,6%), a šamare, čupanje za kosu, udarce po stražnjici, odnosno tjelesno kažnjavanje 41% djece. Riječ je samo o djeci u dobi od 10 do 15 godina tijekom 2010. godine.

Glupi i lijeni

Svako peto dijete (21%) doživjelo je psihičko zlostavljanje jer mu je roditelj rekao da želi da je mrtvo, da se nikada nije rodilo ili mu je prijetio da će ga izbaciti iz kuće te ga poslati da živi negdje drugdje. Na dvoje od troje djece roditelji viču, ignoriraju ih ili vrijeđaju nazivajući ih glupim, lijenim i slično (65,8% djece).

Ovo je dio podataka do kojih je došao tim Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Marine Ajduković, u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta Europske unije. Sudjelovalo je 3644 učenika 5. i 7. razreda osnovne te 2. razreda srednje škole, iz 69 škola iz cijele Hrvatske i 2808 njihovih roditelja. Podaci su prikupljani prošle godine.

Pokazalo se i da su tjelesnom zlostavljanju izloženija djeca u obiteljima u kojima su prisutniji stres, financijske teškoće, nezaposlenost, zdravstvene teškoće i problemi s alkoholom. Za usporedbu, podaci Poliklinike za zaštitu djece i Hrabrog telefona iz 2006. godine pokazuju da je tada manje djece iskazivalo iskustvo s tjelesnim (15,9%) ili psihičkim zlostavljanjem (16,5%).

– Stoga je opravdano pitanje: je li porast prevalencije odraz veće razine socio-ekonomskih stresora i manjeg ulaganje u mjere socijalne politike i prevenciju nasilja djece u obitelji – upozorava Miroslav Rajter, član istraživačkog tima.

Promatrali su i izloženost djece vršnjačkom nasilju, pa se potvrdilo da su različiti oblici psihičkog i fizičkog nasilja svakodnevica u životima djece.

Najgore u srednjoj

Od ogovaranja, prijetnji, izolacije, vrijeđanja “licem u lice” te internetom do batina, jednom mjesečno i češće, svako treće dijete (29,9%) na meti je nasilnih vršnjaka, a svako je peto (21,3%) nasilno. Pritom, dio djece u vršnjačkom nasilju sudjeluje i kao žrtva i kao počinitelj.

Od žrtve do nasilnika mali je korak, vidi se i u tome da su nasilna djeca ujedno češće i žrtve, bilo da je riječ o iskustvu iz obitelji ili iz škole. Nadalje, količina počinjenog nasilja raste s dobi pa je tako najviše nasilja u srednjoj školi.

Obuhvaćeni su i prijavljeni slučajevi nasilja nad djecom u obitelji evidentiranih u centrima za socijalnu skrb. Pokazalo se da su nasilni većinom očevi (69%), odnosno majčini partneri (81%).