Svaki peti Hrvat pati od pretilosti, Englezi najdeblji u Europi

Pretilost se u protekla tri desetljeća udvostručila i u svijetu pogađa čak 297 milijuna žena i 205 milijuna muškaraca, donosi britanski medicinski časopis Lancet. 
Hrvati, dakako, slijede taj trend i među desetak su najdebljih europskih nacija. 
Svaki peti hrvatski građanin premašio je indeks tjelesne težine 30, pa je pretio, a svaki drugi, iako još nije dotakao tu granicu, ima problema s viškom kilograma. 

Sve ranije i sve teži 

– U svijetu prednjače Amerikanci, čak je svaki treći istinski debeo, a mi zaostajemo za Britancima koji su najdeblja nacija u Europi, ali smo po učestalosti pretilosti među stanovništvom slični, recimo, Grcima, Estoncima i Česima. Debljina je danas postala velik problem, čak i među djecom, gdje se ona pojavljuje u oko 15 posto slučajeva – kaže prof. dr. Mirko Koršić, predsjednik Hrvatskoga društva za debljinu. – Vrlo zabrinjava i podatak da prije 20 – 30 godina među djecom nije bilo dijabetesa tipa 2, koji je povezan s prekomjernom težinom, a danas to više nije nimalo neuobičajeno. 
Debljamo se sve ranije i sve smo teži. U svojoj sam praksi imao brojne pacijente sa 150 ili čak 160 kilograma, što je ekstremna težina koja je, također, prije dvadesetak godina bila vrlo rijetka. Moderni, sjedilački način života u kojem se u hladnjak poseže i kad nismo gladni sve više uzima danak i u nas. Iako se prekomjernu težinu često uzima olako, samo kao problem lijepa izgleda, naš sugovornik ističe zdravstvene probleme i to da debeli ljudi u prosjeku žive kraće. 

– Uz debljinu je vezan niz mogućih zdravstvenih komplikacija. Kojih je to razmjera svjedoči i podatak da u Velikoj Britaniji, recimo, već rade na tome da dio vozila hitne pomoći, nosila, uređaje za magnetsku rezonanciju i drugih, prilagode ljudima ekstremne težine jer s uobičajenima im se ne može pomoći – kaže prof. dr. Koršić. 

Opasno kao i pušenje 

– Također, Amerikanci su ustanovili da će sve dobrobiti nastale zabranama i antipušačkim kampanjama poništiti rastuća pretilost. Dapače, to je istraživanje pokazalo da će se stopa smrtnosti, koja je pala ograničavanjem pušenja, vratiti na staro ako se ne obuzda prekomjerno debljanje populacije. Inače, kako je objavio Lancet, posljedica je prekomjerne težine koja je čimbenik za kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak, u svijetu čak oko tri milijuna smrti u godini. 
Prema istome izvoru, u svijetu se čak 1,46 milijarda ljudi muči s ponekim suvišnim kilogramom. Zasad su, pak, tog problema pošteđeni Japanci, koji imaju prosječan indeks tjelesne mase za muškarce 22, a za žene 24. U Europi su, pak, najvitkije Švicarke, a najvitkiji Francuzi.