Sve što trebate znati o pregovorima za poglavlje „Znanost i istraživanje”

Cilj europske politike znanosti i istraživanja je stvaranje znanstvenog i tehnološkog sustava koji će omogućiti održiv društveni i gospodarski razvoj. Istraživanje, obrazovanje i inovacije kao ključni elementi održivog i dinamičnog gospodarstva čine tzv. trokut znanja koji djeluje na temelju partnerstva  istraživačke zajednice, privatnog sektora i sveučilišta te se smatra temeljem konkurentnosti Europske unije. 

 Pregovori za poglavlje „Znanost i istraživanje” zatvoreni su 2006. (prvo zatvoreno poglavlje). Tijekom pregovora Europska komisija je procijenila da se hrvatska politika u području znanosti i istraživanja razvija u istom smjeru kao znanstvenoistraživačka politika EU. Europska komisija je preporučila daljnje napore na ostvarivanju cilja europske znanstvene i istraživačke politike koji se odnosi na postotak bruto domaćeg proizvoda koji se ulaže u istraživanje i razvoj (u Hrvatskoj iznosi 0,9%, a cilj EU je 3%). Preporuka se posebno odnosi na povećanje ulaganja privatnog sektora.

 Nadalje, tijekom pregovora Europska komisija je procijenila da su hrvatski znanstvenoistraživački kapaciteti dovoljno razvijeni za uključivanje u Okvirne programe za istraživanje i tehnološki razvoj EU. Shodno tome RH u njima punopravno sudjeluje od 2006. (posljednje godine Šestoga okvirnoga programa). Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2007.-2013.) najveći je program Europske unije s proračunom od 50,5 milijardi eura.  Kroz zajedničke projekte koji se zasnivaju na smjernicama znanstvene politike EU stvara se tzv. Europski istraživački i inovacijski prostor. Glavni ciljevi Okvirnih programa su ojačati znanstvene i tehnološke temelje europske industrije i poticati međunarodnu konkurentnost EU-a.

 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) je tijelo nadležno za strateško planiranje sudjelovanja RH u Okvirnim programima za istraživanje i tehnološki razvoj, plaćanje nacionalnog doprinosa za sudjelovanje RH kao i za nadzor nad njegovom provedbom. MZOŠ je ustrojio mrežu nacionalnih osoba za kontakt koje provode promidžbu Programa i pružaju potporu prilikom izrade prijedloga projekata. Nacionalne osobe za kontakt zaposlene su u Hrvatskom institutu za tehnologiju, Agenciji za mobilnost i programe EU, te MZOŠ-u. Informacije o osobama za kontakt, natječaji i ostale informacije o Sedmom okvirnom programu objedinjene su na: www.fp7.hr.

 Sedmi okvirni program namijenjen je sveučilištima i istraživačkim institutima, poduzećima, javnoj i državnoj upravi (uključujući lokalnu samoupravu), studentima poslijediplomskih studija i organizacijama civilnoga društva. Podijeljen je na pet potprograma, no dvije trećine ukupnoga proračuna namijenjena su potprogramu „Suradnja” kroz koji se potiču zajednička istraživanja diljem Europe u deset područja: Zdravlje; Hrana, poljoprivreda i ribarstvo te biotehnologija; Informacijske i komunikacijske tehnologije, Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije, Energija, Okoliš i klimatske promjene, Transport (uključujući zrakoplovstvo), Društveno-ekonomske i humanističke znanosti; Istraživanje svemira; Sigurnost.

 Povećanje i olakšavanje mobilnosti znanstvenika i istraživača provodi se kroz mrežu Europske komisije EURAXESS. U programu sudjeluje 38 europskih zemalja, a u Hrvatskoj je za njegovo koordiniranje zadužena Agencija za mobilnost i programe EU u kojoj je ustrojen uslužni centar EURAXESS. Portal www.euraxess.hr pruža informacije o radnim mjestima i stipendijama diljem Europe kao i praktične informacije hrvatskim znanstvenicima pri odlasku u inozemstvo i stranim znanstvenicima pri dolasku u Hrvatsku. Hrvatski uslužni centar EURAXESS isto tako pruža usluge sveučilištima, znanstvenim institutima i poduzećima koja žele zaposliti strane istraživače.