'Ubija' ih stres i karijera: Hrvatice sve teže ostaju trudne!

Majčinstvo u 30-ima i 40-ima sve je češća pojava, posebno među ženama koje su životne prioritete posložile različito od stereotipa “udaja, djeca, karijera”. Današnje mlade žene prvo žele završiti školovanje, naći posao, a nakon odabira partnera, vrlo se često potomstvo odgađa do sređivanja stambenog pitanja i karijere.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 60-ih godina žene su prvo dijete rađale sa 23 godine, a 2005. godine, primjerice, majkama su postajale tek sa 28 godina, a takva je tendencija u porastu. Prvorotkinje u zrelijoj dobi ozbiljnije se pripremaju i planiraju trudnoću te su svjesnije opasnosti koje ona može donijeti za razliku od mladih djevojaka, kojima je iskustvo podjednako tako neupućenih vršnjakinja često najčešća edukacija. 

Stres uzima danak  

Osim toga, ženama starije dobi stres i način života otežavaju začeće jer plodnost opada s godinama, a usto, ostanu li trudne, povećavaju se rizici od komplikacija u trudnoći.

– To se kod žena prvo osjeti na menstrualnom ciklusu. Sve je više mladih žena s nepravilnim ciklusom, izostankom ovulacije, teškoćama kod zanošenja, neplodnosti te s problemima kod spolnog odnosa – kako psiholoških, tako i fizioloških – objašnjava prof. dr. Dražen Postružnik, opstetričar. 

– Mogućnost zanošenja mlade žene u 20-ima superiorna je u odnosu na žene koje su prešle tridesetu ili četrdesetu. Koji je idealan trenutak za prvu trudnoću, individualna je procjena, ali svakako je na strani žene u dobi od 25. do 30. godine jer je u to doba manje rizika, a oporavak je brži i potpuniji – objašnjava prof. dr. Postružnik.

Kod prve trudnoće u kasnim tridesetima, mogu se očekivati brojne poteškoće na razini genitalnog sustava (slabija snaga kontrakcija mišića maternice, manja elastičnost svih struktura porođajnog kanala itd.), ali i kod svih ostalih fizioloških sustava (moguće patološke smetnje u krvožilnom sustavu, problemi sa srcem, plućima, endokrinološke patološkje promjene, itd).

Naravno, mogućnost zanošenja mlade žene u dvadesetima, superiorna je onoj u žena iznad tridesete, pogotovo kad se bliže ili ulaze u četrdesete.Kada je idealan trenutak za prvu trudnoću, ostaje na individualnoj procjeni, no svakako su u svim aspektima šanse puno bolje i na strani žene u dobi od 25-30 godina.

Kobno pušenje  

Hormonska kontracepîja - često neuredno i nepravilno uzimana - također je učinila svoje i doprinijela patologiji menstrualnog ciklusa. Trudnice koje su pušačice, a tu naviku zadrže i u trudnoći, kaže prof. dr. Postružnik, riskiraju svoje i zdravlje djeteta. Fenomen pomicanja prve trudnoće dublje u tridesete dr. Postružnik opisuje kao karakteristiku suvremenog življenja, no upozorava na komplikacije u trudnoći kasnih prvorotkinja te česte agresivne intervencije pri porođaju.

-  Nekoć - prije nepunih tridesetak godina - kad bi u rađaonicu došla rodilja starija od 30 godina roditi po prvi put, prva bi joj dijagnoza bila "primipara vetusta", "starija prvorotkinja"…

Poslije se je ta granica pomakla na 35, a danas se ta dijagnoza (možda dijelom i iz obzira, a svakako iz psiholoških razloga!) pomalo izbjegava, objašnjava prof. dr. Postružnik.

Kvaliteta ovulacije također pada s godinama, pa se poslije 35-te viđa i veći broj malformacija (npr. mongoloidizam).Izbor za trudnoću -kada, kako i gdje - naravno ostaje na ženi (paru), ali bi bilo uputno da se posavjetuju s nadležnim ginekologom, koji će im objasniti sve "pro" i "kontra" za prvu trudnoću u kasnijoj ( ili poodmakloj!) dobi majke.