EUROBAROMETAR

22. SVIBNJA 2007. 22:15h

Većina Hrvata puši u nazočnosti djece i trudnica

Tekst

Pušači u Hrvatskoj imaju najmanje obzira prema trudnicama i djeci kada je u pitanju pušenje u zatvorenim prostorima.

Pušači u Hrvatskoj imaju najmanje obzira prema trudnicima i djeci kada je u pitanju pušenje u zatvorenim prostorima - u kući ili automobilu, pokazuju rezultati novog Eurobarometra, koje je u utorak predstavio povjerenik za zdravstvo Markos Kyprianou.

Istraživanje o stajalištima Europljana prema pušenju provedeno je između 6. listopada i 8. studenoga prošle godine u 27 zemalja članica, jednoj od zemalja kandidata Hrvatskoj, te na sjevernom Cipru, turskom dijelu otoka, koji ne kontrolira vlada u Nikoziji. Anketirano je ukupno 28.584 osobe, a u Hrvatskoj, gdje je ispitivanje provela agencija PULS tisuću ljudi.

Istraživanje pokazuje da je najmanje obzira prema trudnicama utvrđeno u Hrvatskoj - samo 49 posto ispitanih reklo da nikada ne puši u kući nazočnosti trudne žene.

Najviše obzira pokazuju pušači u Litvi (94 posto), Latviji, Malti i Slovačkoj (91 posto), a nešto obzirniji od Hrvata su Danci (55 posto), Španjolci (58 posto) i Austrijanci (61 posto).

Obzir prema trudnicama u prosjeku je nešto veći nego prema djeci i ostalim nepušačima. Postotak onih koji su odgovorili da puše u automobilu u društvu djeteta kreće se od jedan posto (Estonija i Švedska, u Danskoj je takvih 17 posto, a najviše ih je u Hrvatskoj - 19 posto.

Oko polovice ispitanika odgovorilo je da su u njihovoj kući ne puši. Postoci se kreću od 83 posto u Finskoj, a najviše se puši u hrvatskim domaćinstvima - samo 17 posto ispitanika odgovorilo je da su u njihovim stanovima i kućama ne puši.

U prosjeku 22 posto ispitanih je odgovorilo da pušenje u kući ne dopuštaju nikome.

Istraživanje pokazuje da čak 88 posto ispitanih podržava zabranu pušenja u uredima, zatvorenim prostorima i na javnim mjestima. To je za dva posto više od prošlogodišnjeg istraživanja.

Istraživanje također pokazuje da je u proteklih godinu dana trećina pušača pokušala prestati pušiti, ali se njih preko 70 posto vratilo toj štetnoj navici nakon manje od dva mjeseca. Kao razlog za povratak pušenju, najviše se navodi stres (33 posto). Najviše pokušaja bilo je u Velikoj Britaniji - 46 posto pušača pokušalo je bar jednom prestati pušiti, a najmanje Austrijanaca (18 posto). Što se Hrvata tiče, 27 posto je odgovorilo da je pokušalo prestati pušiti.

"Jako me veseli što je javna potpora zabrani pušenja uredima i na javnim mjestima tako visoka. To može samo pojačati nastojanja da radna mjesta i javna mjesta budu oslobođena od duhanskog dima do 2009. godine", rekao je povjerenik Kyprianou, koji je najavio da će EU 31. svibnja, na svjetski Dan nepušenja, pokrenuti protupušačku kampanju "Pomoć za život bez duhana".

Većina Europljana također se zauzima za zabranu pušenja u barovima (62 posto) i u restoranima (77 posto). Najveća potpora za zabranu pušenja na javnim mjestima zabilježena je u zemljama u kojima se već provodi stroga politika poput Irske, Švedske i Italije.

Oko trećine ispitanika koji rade u zatvorenom prostoru tvrdi da je izloženo pasivnom pušenju. Postotak ispitanika koji tvrde da na radnom mjestu nisu nikad izloženi duhanskom dimu kreće se od 96 posto u Irskoj do 15 posto u Grčkoj.

Skupina zaposlenika koja radi u pubovima, barovima i restoranima najviše je izložena duhanskom dimu - 70 posto njih tvrdi da su izloženi dimu svakodnevno.