Veliki vranac - posebno zaštićena vrsta u RH

Veliki vranac u prosjeku dnevno pojede između pola i jednog kilograma ribe, a nekad zbog prejedanja ne može ni poletjeti.

Veliki vranci love ribu u izmaglici jesenskog jutra u Parku prirode Kopački rit. Nerijetko se viđaju jata od nekoliko tisuća ptica kako aktivno proganjaju ribu. U Hrvatskoj su vranci posebno zaštićena životinjska vrsta.

Kod nas žive tri vrste ovih ptica: veliki vranac (Phalacrocorax carbo), morski vranac (Phalacrocorax acistotelis) i mali vranac (Halietor pygmeus). Brojnost velikih vranaca neusporediva je s ostale dvije vrste, a mali vranac smatra se rijetkim i ugroženim, iako mu broj raste. Upravo naša najbrojnija vrsta zadaje puno muke vlasnicima komercijalnih slatkovodnih ribnjaka zbog šteta koju rade na ribljem fondu.

Hrane se isključivo ribom, a na glasu su kao vrlo proždrljive ptice. Veliki vranac u prosjeku dnevno pojede između pola i jednog kilograma ribe. Ponekad se znaju toliko najesti da jednostavno ne mogu poletjeti ukoliko ih se uplaši. Tada ribu moraju povratiti da bi poletjeli.

Zaštitari prirode se danas sukobljavaju sa sve većim pritiskom vlasnika ribnjaka i ribolovaca koji traže ukidanje potpune zaštite velikog vranca. Njihovi argumenti su velike štete koje vranci rade na ribljem fondu. To je još i razumljivo kad se žale vlasnici komercijalnih ribnjaka jer trpe financijsku štetu.

No, sportski ribolovci za to nemaju osnove. Na prirodnim rijekama i jezerima veliki vranac ima pravo na hranjenje kao i sve ostale vrste, uključujući čovjeka. U SAD-u su vlasnici ribnjaka vodili veliku bitku s velikim vrancima, te su ipak došli do rješenja problema. Ribnjaci su pokriveni željeznom mrežom koja štiti ribu u njima. Time se spriječilo i veliko razmnožavanje tih ptica, budući da količina hrane uvjetuje brojnost potomstva i njegovo preživljavanje.