VIDEO: Djeca peru prljavo rublje modne industrije

Modna industrija i dalje šokira svojim potezima koji teže što jeftinijem produktu.

Mnoge kompanije modne industrije stacionirale su svoju proizvodnju u nerazvijene zemlje, što

podrazumijeva jeftinu radnu snagu, sirovinu i prostor u samom startu.

Gap sa principom djeca izrađuju za djecu

Naime, modne podanike i medije šokirala je prošlomjesečna objava ''The Observera'' da poznata američka modna marka Gap izrabljuje malodobnu djecu u svom pogonu stacioniranom u Indiji. Šokantna je činjenica da je njihova radna snaga mlađa od 10 godina, te da rade u neprihvatljivim uvjetima do 19 sati na dan bez ikakve novčane naklade - kako bi proizveli odjeću za marku koja je poznata po svojim kampanjama sa slavnim i poznatim licima poput Madonne, Sarah Jessice Parker, Helene Christensen i Alek Wek. 

Američka modna tvrtka GAP u zadnje je dvije godine pretrpjela značajan pad u prodaji svoje odjeće. Samo u travnju ove godine prodaja im se smanjila za 16 posto.

Peglanje zgužvanog ugleda

Posramljeni prijavom, Gap je obećao strogu kontrolu svojih tekstilnih pogona u Indiji u nastojanju da spriječe izrabljivanje djece na radu. Također su najavili ulog od 200 tisuća dolara kako bi poboljšali radne uvjete i najavljuju internacionalnu konferenciju sljedeće godine kako bi iznijeli svoja rješenja na problematiku vezanu uz izrabljivanje djece na radu.

Predsjednik kompanije Marka Hansen, obratio se konzumentima otvorenim pismom u kojem navodi da će djeca koja su radila za Gap u New Delhiju biti plaćena dok ne budu u radno sposobnom dobu i da će im onda biti ponuđeno radno mjesto.

- Oni će također dobiti plaće i edukaciju koju zaslužuju. - napisano je u pismu koje je Marka poslala na Web stranice kompanija.

Kooperanti služe industriji za pranje ruku

Bhuwan Ribhu, osnivač delhijske nevladine organizacije Bachpan Andolan oduševljeno je pozdravio prijedlog da dječji rad u Indiji stave izvan zakona: 'Rekli su da vjeruju da će dječja radna snaga biti eliminirana. To je dobar početak.' Njegova se organizacija brine za 14 djece (mlađe od 14 godina) koju je policija odvela iz Gapove proizvodnje krajem listopada. Dječica će ostati u njihovom dječjem domu dok je njihov slučaj pod istragom i sud ne izruči certifikat kojim sud odobrava povratak u njihova sela na zapadu Bengala.

- Mi čvrsto vjerujemo da nije prihvatljivo da djeca rade u pogonima za proizvodnju odjeće. Tvrdnje su jako uznemirujuće i ovu situaciju uzimamo jako ozbiljno. Svi naši dobavljači i njihovi kooperanti su dužni garantirati da neće koristiti dječju radnu snagu u proizvodnji. U ovoj situaciji, očito je da je jedan od naših isporučitelja prekršio taj sporazum i potpuna istraga je u tijeku - izjavljuje glasnogovornik Gap-a, nakon što su prošli mjesec mediji objavili dokaze. Prošle godine Gap je poništio ugovor s 23 tvornice, tvrdeći da nisu ispunili uvjete o poslovanju.

Shireen Miller, glava organizacije Save the Children, izjavila je da je Gapova odgovornost provjeriti

uvjete u proizvodnji kao i čitave proizvođačke lance, čak i polja gdje se proizvodi pamuk za izradu njihove odjeće.

Prema službenim izvorima broj dječje radne snage u Indiji doseže 12 milijuna, dok neslužbeni izvori nagađaju da ova brojka doseže 60 milijuna. Zakoniti propisi u Indiji zabranjuju zapošljavanje djece u rizičnim poslovima koja su mlađa 14 godina, što uključuje i poslove u tekstilnoj industriji.

U Hrvatskoj izrabljuju radnike u slobodnim zonama

Kako saznajemo iz Saveza samostalnih sindikata, u Hrvatskoj nema zabilježenih slučajeva izrabljivanja djece u tekstilnoj industriji, ali je još uvijek prisutno u nekim sektorima. 

- U samoj tekstilnoj industriji izrabljivanja maloljetnika nema jer nema posla niti za stare. Tekstilna industrija u Hrvatskoj propada, sada se reducira na trećinu onoga što je nekada bila. No, kod nas je učestalo izrabljivanje djece zabilježeno u pekarnicama (najčešće kod Albanaca),

prodaji robe na štandovima, te prošenju i pranju automobila (kod Roma) - izjavljuje predsjednica Saveza samostalnih sindikata Ana Knežević.

No, naglašava kako je u Hrvatskoj prisutan problem s kojima se susreću radnici slobodnih zona.

- Smisao slobodnih zona jako je izigran: povoljniji uvjeti, bez carina, poreza i naravno neplaćanje radnika sukladno sa zakonskim propisima. Što se tiče proizvodnje  Benettona kod Osijeka prošle je godine bio štrajk - nadodaje Ana Knežević. Više o prljavom rublju modne industrije pročitajte OVDJE.

U Hrvatskoj je dozvoljen rad nakon navršene 15 godine, dakle poslije završene osnovne škole.

Pogledajte VIDEO u kojem 11- godišnja Indijka Halima priča o svom radu za uglednu modnu kuću Hanes.