Završena prva verzija genoma neandertalca

Koristeći se novim metodama posebno razvijenim za projekt Pääbo i njegovi kolege sekvencionirali su više od jedne milijarde fragmenta DNA.

Institut Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i tvrtka 454 Life sciences iz Branforda u SAD objavit će danas istodobno na konferenciji za novinare u Leipzigu i na godišnjoj konferenciji American Association for the Advancement of Science (AAAS) da su završili prvu verziju genoma neandertalca, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Na konfrerenciji za novinare, koja počinje u 16 sati u Leipzigu, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sudjeluju akademici Željko Kućan, Ivan Gušić i Pavao Rudan.

Projekt, koji je omogućilo Društvo Max Planck, vodi profesor Svante Pääbo, koji je i direktor Odjela za evolucijsku genetiku spomenutog instituta.

Koristeći se novim metodama posebno razvijenim za projekt, Pääbo i njegovi kolege sekvencionirali su više od jedne milijarde fragmenta DNA iz tri fosilna fragmenta hrvatskih neandertalaca. Dobivena genomska sekvenca neandertalca razjasnit će evolucijsku vezu između ljudi i neandertalaca, te će pomoći u identificiranju onih genetičkih promjena koje su omogućile modernim ljudima da napuste Afriku i rašire se po cijelom svijetu prije 100.000 godina.

Neandertalci su bili najbliži rođaci današnjih ljudi. Živjeli su u Europi i dijelovima Azije dok nisu izumrli prije 30.000 godina. Već više od sto godina paleontolozi i antropolozi nastoje razjasniti njihovu evolucijsku vezu s modernim ljudima.

Pääbo je pionir na polju istraživanja drevne DNA, prvi je pridonio razumijevanju naše genetičke veze s neandertalcima 1997., kad je sekvencionirao mitohondrijsku DNA neandertalca.

Zajedno s tvrtkom 454 Life Sciences, Pääbo je najavio novi miljokaz u istraživanju neandertalaca. Dvije grupe sekvencionirale su više od tri milijarde baza neandertalske DNA koje čine prvu verziju cijeloga neandertalskoga genoma. Ti fragmenti prekrivaju više od 60 posto cijeloga neandertalskoga genoma. Dobivene DNA sekvence sada se mogu usporediti s prije sekvencioniranim genomima čovjeka i čimpanze da bi se utvrdilo kako se genom izumrlog neandertalca razlikuje od genoma modernih ljudi.

Još 2006. grupa profesora Pääbe, zajedno s tvrtkom 454 Life Sciences, pokazala je da je moguće koristiti se tehnologijom 454 za sekvencioniranje jezgrine DNA iz kasnopleistocenskih fosilnih vrsta (mamut i neandertalac).

Nadogradnjom na te rezultate, Pääbo i Michael Egholm, potpredsjednik za istraživanje i razvoj tvrtke 454 Life sciences (koja je dio veće tvrtke Roche), počeli su ambiciozni projekt sekvencioniranja genoma Neandertalca. Zajedno su prebrodili mnoge tehničke prepreke kako bi došli do položaja s kojeg se prvi put može pogledati genom izumrlog pračovjeka.

Svante Pääbo i znanstvenici s leipziškog instituta te Michael Egholm iz kompanije 454 te paleontolozi i antropolozi iz Hrvatske, Španjolske i Njemačke koji su pridonijeli projektu bit će danas dostupni na konferenciji za novinare koja će se simultano održavati u Chicagu i u Leipzigu. Za telekonferenciju može se prijaviti na posebnu internet stranicu (http://www.eva.mpg.de/english/events.htm), a pitanja se mogu postaviti na internetsku adresu Neandertal@eva.mpg.de.