Želja za popularnošću određena je genima

Istraživanje provedeno na blizancima pokazalo je da način na koji biramo prijatelje ovisi o tome kakve smo gene naslijedili.

Nečija želja da bude neprimjetan ili pak u centru pažnje određena je genima, tvrde znanstvenici.

Do ovog su zaključka došli znanstvenici s Harvard Medical School proučavajući 1.100 jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca.

Samo žensko društvo Photo Ivana Magdić

Dr. Nicholas Christakis, koji je vodio istraživanje, tvrdi kako je ovo prvo znanstveno istraživanje koje se bavilo utjecajem DNA na nečiju popularnost odnosno 'status' među prijateljima.

Studija je pokazala kako je nečija pozicija u društvu u velikoj mjeri nasljedna, odnosno da ima genetičku bazu.

Blizanci se često koriste u genetičkim istraživanjima jer dopuštaju znanstvenicima uvid u to koje su osobine ličnosti određene genetičkim, a koje faktorima iz okoline.

Svi blizanci, jednojajčani i dvojajčani dijele iste roditelje, imaju jednak životni stil i odgoj. Međutim, samo identični blizanci imaju jednaku 'genetsku šminku'.

Znanstvenici tvrde kako je njihova studija dokazala da to ima li netko više prijatelja ili samo nekolicinu ovisi o njegovim genima. Isto tako, o genima ovisi hoćemo li birati prijatelje koji se međusobno druže i poznaju, ili pak one koji međusobno nisu povezani.

Čak je i sklonost tome da svoje prijatelje upoznajemo jedne s drugima nasljedna i određena genima, smatraju stručnjaci.

Znanstvenici vjeruju kako postoje evolucijski razlozi koji objašnjavaju zbog čega neki ljudi teže biti u centru pažnje i društvenih zbivanja. Oni tako lakše dolaze do korisnih informacija o hrani, skloništu, partnerima i imaju najveću vjerojatnost prenijeti svoje gene na sljedeću generaciju.

Međutim, dođe li do širenja opasne zaraze, najbolje će proći osobe koje nisu sklone imati velik broj prijatelja. Znanstvenici tvrde kako oba 'genetska sklopa' imaju svoju evolucijsku prednost.