`Zlatokosa` – prvi planet na kojem je moguć život sličan našem

Planet kruži oko zvijezde Gliese 581 u zviježđu Vage i udaljen je dvadesetak svjetlosnih godina (189,214.600 milijardi kilometara) od Zemlje. Šesti je otkriveni planet koji kruži oko te zvijezde, 87. najdalje od našeg Sunca, malo je širi od Zemlje i ima triput veću masu, ali je više od šest puta bliži svojoj zvijezdi: Zemlja je od Sunca udaljena 150 milijuna kilometara, a Gliese 581g – "Zlatokosa" - od svoje zvijezde svega 22,5 milijuna kilometara.

Astronomi su otkrili prvi planet izvan Sunčeva sustava na kojem bi, kad bi imao atmosferu, ljudi mogli slobodno šetati

No, kako je njezina zvijezda crveni patuljak tipa M3V od kojeg je Sunce triput jače, Zlatokosa nije potpuno spržena. Zbog blizine kruži oko svojeg sunca iznimno brzo, godina traje tek 37 dana, ali nema veliku rotaciju pa je jedna strana uvijek osvijetljena, a druga uvijek mračna. Temperatura na površini planeta stoga varira od 160 stupnjeva do 25 ispod nule, ali u dijelu između mraka i svjetla, "zemlji stalne zore (ili sumraka)" temperatura je sasvim ugodna; da ima zraka, ljudi bi mogli šetati u košulji, bez kaputa.

- Ovo je prvi planet zbog kojeg sam zbilja uzbuđen – kaže Jim Casting sa sveučilišta Penn State. Astronomi su 11 godina promatrali tu zvijezdu, i oko nje je već otkriveno pet planeta, ali su oni bili ili preblizu zvijezdi pa prevrući za život, ili predaleko pa prehladni i tek sad je otkriven planet koji je u odgovarajućoj zoni za naš tip života. Kako je sama zvijezda dobila oznaku Gliese 581a, sljedeći planet 581b i tako dalje, ovaj prvi otkriveni egzoplanet s uvjetima za život nalik zemaljskom nazvan je Gliese 581g.

- To nije baš zanimljivo ime, a planet je predivan - kaže Steven Vogt sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Cruzu, jedan od otkrivača, i dodaje da ga je neslužbeno nazvao po svojoj supruzi, i da je prilično siguran da bi na njemu moglo biti nekakva života:

- Ja ga zovem Zarminin svijet. Vrlo je teško zaustaviti život da se razvije kad imate odgovarajuće okolnosti.

Prema proračunima Stevea Vogta i njegova kolege R. Paula Butlera s Instituta Carnegie u Washingtonu, jedna od pet ili jedna od deset zvijezda u univerzumu mogla bi imati planete po veličini nalik Zemlji koji oko svoje zvijezde kruže u odgovarajućoj "zoni preživljavanja". Sa 200 milijardi zvijezda u univerzumu, to bi značilo najmanje 40 milijardi zvijezda u čijim je sustavima moguć život nalik našem.