Znanstvenici: Kineski zid dulji nego se vjerovalo

Po najnovijim podacima Kineski ili Veliki zid proteže se na 8851,8 kilometara, što je za oko 2000 km dulje od dosad poznatih 6300 km.

Kineski je zid dulji nego se prvotno vjerovalo, ustvrdili su znanstvenici koji su proveli dvogodišnje istraživanje u sklopu projekta kineske državne uprave za kulturnu baštinu.

Po najnovijim podatcima objavljenim na internetskim stranicama državnog ureda za kartografiju, Kineski ili Veliki zid, koji pripada zaštićenoj svjetskoj baštini, proteže se na 8851,8 kilometara, što je za oko 2000 km dulje od dosad poznatih 6300 km.

Postupak je proveden najsuvremenijom tehnologijom i nakon mjerenja utvrđeno je da se Kineski zid sastoji od 6259,6 km samih zidina i 357,7 km kraćih ili duljih rovova, a čak 2232,5 km otpada na prirodne zapreke, planine i rijeke.

Osim što su shvatili da je zid građen tako da u njega budu uklopljene i prirodne zapreke, znanstvenici su otkrili i 290 novih kilometara samih zidina koje su bile zatrpani pješčanim olujama.

Veliki zid počinje u Hushanu u pokrajini Liaoningu i završava na prijevoju Jiayuu u pokrajini Gansuu, po novom istraživanju. Proteže se kroz deset pokrajina i autonomnih okruga na kineskom sjeveru: Liaoning, Hebei, Tianjin, Peking, Shanxi, Unutarnja Mongolija, Shaanxi, Ningxia, Gansu i Qinghai. Većinom je izgrađen ili obnovljen u vrijeme dinastije Ming (1368.-1644.) kako bi se spriječio prodor osvajača sa sjevera.