Znanstvenici počinju mjeriti "Božju česticu"

Istaknuti hrvatski znanstvenik dr. Vuko Brigljević koji, zajedno s drugim kolegama s Instituta Ruđera Boškovića (IRB), sudjeluje u istraživanjima Europskoga centra za nuklearna istraživanja (CERN), ističe da je neosporno otkrivena nova čestica s obilježjima Higgsova bozona te da će u fokusu znanstvenika sada biti mjerenja svojstava te nove čestice.

Znanstvenici koji u CERN-u rade na dva projekta - CMS i ATLAS predstavili su u srijedu rezultate svojih istraživanja koje su, kako je to u razgovoru za Hinu objasnio dr. Brigljević, provodili potpuno neovisno jedni od drugih, a potvrdili su postojanje nove čestice koja je konzistentna s očekivanjima na Higgsov bozon, popularno nazvan "Božja čestica" .

I dok je do jučer u fokusu bila potraga za tom česticom, sada se on mijenja te će od sada to biti mjerenje svojstava te nove čestice, rekao je dr. Brigljević. Naglasio je kako će se i na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu nastaviti precizna mjerenja procesa koji predstavljaju pozadinu za Higgsov bozon.

Dr. Brigljević i njegovi kolege s IRB-a: dr. Krešo Kadija i znanstveni novaci dr. Senka Đurić, dr. Srećko Morović i dr. Jelena Luetić u CERN-u sudjeluju u CMS istraživanjima u kojima imaju važnu ulogu u mjerenju procesa u kojima se stvaraju parovi bozona i koji predstavljaju bitnu pozadinu u potrazi za Higgsovim bozonom.

CMS projekt, odnosno kolaboracija u kojemu sudjeluju znanstvenici iz više od 200 različitih znanstvenih ustanova i sveučilišta, jedan je pak od četiri detektorska sustava, odnosno točke u kojima se prikupljaju informacije o česticama nastalim u sudarima i uvjetima koji u trenutku sudara vladaju u LHC-u (Veliki hadronski sudarač, eng. Large Hadron Collider).

LHC je najvažniji CERN-ov projekt i počeo je raditi u kolovozu 2008. godine. Sastoji se od podzemnog prstena opsega gotovo 27 kilometara smještenog na dubini između 75 i 150 metara i akceleratorskih struktura koje ubrzavaju čestice tijekom njihova kruženja kroz cijev. Duž prstena akceleratora, na mjestima gdje se snopovi sudaraju, smješteni su detektori čestica koji prikupljaju informacije o česticama nastalim u sudarima i uvjetima koji su tada vladali.

CMS je pak jedan od tih detektora, a ostali su ATLAS, ALICE i LHCb, rekao je dr. Brigljević koji je i sam bio krajem svibnja i početkom lipnja u CERN-u, a bit će tamo i krajem srpnja kako bi 'odradio' svoj dio zadaće u tome projektu.

Podaci se prikupljaju 24 sata, a za znanstvenike koji na tome rade tehnički izazov predstavlja filtriranje podataka budući da se ne mogu sačuvati svi podatci jer u jednoj sekundi ima oko 20 milijuna sudara, a znanstvenici moraju odlučiti kojih će 500 podataka o sudarima sačuvati.

O ulozi koju imaju hrvatski znastvenici u tim projektima i istraživanjima govori, primjerice, i podatak da je znanstveni novak Srećko Morović, koji je i sada u CERN -u, tamo boravio gotovo deset mjeseci. Dr. Brigljević je izvijestio i da su hrvatski znanstvenici počeli surađivati na projektu nadogradnje najpreciznijega dijela CMS-a, centralnom silicijskom pixel detektoru. (Hina)