Program 13 za vraćanje izvornim načelima HND-a

Uskoro će proći točno 100 godina kako je umro Milan Grlović, osnivač Hrvatskog novinarskog društva. Hoćemo li mi 9. lipnja na 100-godišnjicu njegove smrti slaviti i nastavak smrti našeg zajedništva i profesije ili će nam ta obljetnica biti povod da se toj smrti odupremo i nastavimo misiju zbog koje je on ovo društvo i osnovao? O tome će odlučivati dobrim dijelom i izborna skupština našeg društva ove subote. A naše društvo nije osnovano samo radi nas novinara nego zbog države i građana kojima bi trebali služiti. Podsjetimo zašto je osnovano riječima samog Grlovića: Hrvatska može stradati – ali ona ne može više propasti. To je moje duboko uvjerenje. Bog je nama u svakoj periodi naše prošlosti poslao takvih muževa, koji su stali rodu na branik i koji su mu našli iza oružja nova sredstva naobrazbe i rada za njegov obstanak. To me tješi i tu nadu s pouzdanjem u budućnost moraju svi hrvatski rodoljubi širiti i propoviedati. Kad budu pokopali svoje strančarstvo, onda će Hrvatskoj svanuti bolji dani.

Zašto navodim baš te riječi našeg osnivača? Pa sadašnje vodstvo Hrvatskog novinarskog društva je činilo sve zadnjih godina kako bi u naše društvo uvelo baš to strančarstvo i kako bi tu riječ rodoljub u našoj profesiji učinilo kužnom. Osobito je u tome prednjačio aktualni predsjednik koji je utjelovljenje svega protiv čega se Grlović borio. Zato ovom društvu treba temeljiti zaokret kojeg mu mogu dati samo novi ljudi koji će pronaći nova sredstva za njegov opstanak i jači utjecaj.

Neka od tih sredstava moramo pronaći u našem društvu, a neka moramo potražiti od države i građana kojima svojim radom i služimo. Ja želim Hrvatskom novinarskom društvu ponuditi program u 13 točaka kojom ćemo ispuniti i svrhu svoga postojanja. Kako bi bili neovisni, pošteni, ugledni, složni, jaki i utjecajni mi prije svega moramo biti materijalno neovisni i zaposleni. Kako bi ti postigli moramo više dati od sebe nego od države kojoj služimo i njenih građana koje informiramo. Zato predlažem da osam stvari napravimo sami, a pet zatražimo od države zbog čije smo dobrobiti i osnovani. Mi zaslužujemo pravo na slobodu govora, mišljenja i izražavanja ali i ova država i građani još više od nas zaslužuju pravo na nepristrano i istinito informiranje.

Što moramo sami napraviti?

1. Predsjednik HND-a se mora birati po principu jedan član – jedan glas – on kao glasnogovornik ovog društva treba predstavljati sve nas, a ne samo neke među nama

Mi često tražimo demokratizaciju naših političkih stranaka i našeg društva po ovom principu, ali mi sami taj isti princip ne želimo provesti u našem društvu. Kako da u društvu budemo ugledni ako smo licemjerni. Isprike kako je to tehnički teško izvedivo davno su s razvojem tehnologije zastarjele. Ali čak i bez te tehnologije koja takve izbore olakšava, mi pravog izgovora da taj princip primjenimo nismo nikada ni imali. Ako po tom principu možemo birati novinara godine, zašto ne bi mogli i predsjednika. Argument da se malo članova na takva glasanja odaziva isto je blesav kao ukinuti izbore u državi ako na njima izlaznost nastavi padati.

2. HND-u ne treba skupa web stranica nego jednostavna i efikasna web stranica na besplatnom cms-u kojoj će lako pristupati i slobodno objavljivati svi naši članovi

Već duže vrijeme postoje besplatne, a vrlo kvalitetne platforme za upravljanje sadržajem na web stranicama no vodstvo našeg društva voli uvijek uzeti što skuplja riješenja. Iako su cms-ovi poput wordpressa koji se lako postavlja i njime upravlja i još jeftinije održava dobri za web stranice u svijetu koje posjećuju i milijun ljudi dnevno, one nisu dobre HND-u čije stranice posjećuju tisuću ljudi manje. Zašto je tomu tako? Je li svrha službenih stranica HND-a da donesu visoke profite informatičkim tvrtkama ili da budu efikasan i jednostavan servis svojih članova.

3. Nezaposleni novinari trebaju biti oslobođeni plaćanja članarine sve vrijeme dok su na Zavodu za zapošljavanje

Novinari trebaju iskazivati solidarnost ne samo kroz poseban fond, nego i oslobađanjem članarina za naše članove koji su ostali bez posla i angažmana. Mnoge naše bivše članove je s pravom pogodilo i uvrijedilo pitanje od našeg tajništva kada bi ostajali bez posla: Želite li i dalje ostati član našeg društva i plaćati članarinu. Mnoge naše kolege koji i dalje jesu novinari ali nisu članovi našeg društva pogodile su upravo takve riječi u najtežim trenucima njihovog života. I kada bi ponovno stali na noge zašto bi se u takvo društvo uopće trebali vratiti. Ako HND ne može preživjeti bez novaca svojih nezaposlenih članova onda ni ne zaslužuje da preživi.

4. Glasilo Novinar treba izaći na tržište a honorare za objavu u njemu smiju primati samo nezaposleni novinari i novinari umirovljenici

Nema nikakvog opravdanog razloga da se glasilo Novinar dijeli samo među članovima i da se ne okuša i na tržištu na policama kioska i trgovina i putem pretplata. Ukoliko se ne bude bavilo samo strogo cehovskim temama, zašto ga netko ne bi i kupio. I zašto ga negdje ne bi mogli kupiti i one kolege koje iz raznih razloga odbijaju biti članovima HND-a, ali se novinarstvom svejedno bave.

5. HND mora početi nadzirati kršenja autorskih prava svojih članova

Umjesto da vrijedni prostor daje u kompenzaciju informatičkim tvrtkama za skupa i nepotrebna web rješenja ne bi li bilo pametnije da iste te prostore iznajmi nekom odvjetničkom društvu kao paušal za zastupanje novinarima u njihovim tužbama za povredu autorskih prava. Odvjetnička društva na tim tužbama mogu zaraditi i dodatnu proviziju jer se takvi slučajevi, pokazala je praksa, uglavnom brzo rješavaju nagodbama bez skupih parničnih troškova što je pokazala i dokazala praksa u većini slučajeva novinara koji su se na takve tužbe odvažili a imali su izdvojiti za početne troškove odvjetnika.

6. Zaposlenicima u HND -u (osim Predsjedniku i glavnom tajniku) plaće trebaju biti povećane za 20 posto

Teško se boriti za bolja materijalna prava novinara, ako mi ta ista prava smanjujemo našim vrijednim zaposlenicama. Nedavno su tajnicama smanjene plaće, a one su unutar našeg društva najveće radnice. I mnogo veći ljudi od onih koji su svoje naknade na račun njihovih plaća povećali i zadržali. Tu nepravdu moramo kao društvo ispraviti čim prije.

7. Glavni tajnik HND-a mora biti iskusni menadžer koji će znati efikasnije upravljati našom imovinom i racionalnije voditi poslovanje -on mora imati i takav menađerski ugovor

HND mora prestati preživljavati samo na osnovu novaca koje skupi od svojih članova. Svi znamo kako naše društvo ima vrijednu imovinu kojom se u zadnje vrijeme loše upravlja. Prihodi od te imovine moraju biti puno veći. I glasilo Novinar može ostvarivati neke prihode, a ne samo trošiti pa će time postati i besplodne rasprave o njegovom ukidanju. Kakvu bi poruku mi poslali kolegama iz tiska ako bi mi kao novinarsko društvo bili prvi koji bi tiskano izdanje ukinuli. Kao što je na predstavljanju kandidata za predsjednika HND-a istakla i bivša kolegica Jelena Berković iz Gonga ( koju teška srca zovem bivšom jer njoj je novinarstvo očito i u krvi i pri srcu) HND propušta brojne prilike koje mu pružaju europski i međunarodni fondovi. Naše društvo se na te natječaje niti javlja niti o njima razmišlja. Iskusni menadžer kojem bi plaća ovisila o rezultatima njegova poslovanja takve bi stvari sigurno promijenio.

8. HND mora imati besplatne stalne novinarske školice za novinare početnike koje će za honorare voditi iskusni umirovljeni novinari mentori

Jedna od vječnih rasprava u našem društvu je pitanje treba li uvesti za novinare licence. To je pitanje bespredmetno jer se dotiče slobode govora i prava na informaciju. Ali ako već ne možemo i ne trebamo uvesti licence to ne znači da ne možemo kontinuirano obrazovati novinare početnike i za to im dati barem neku potvrdu kojom će oni biti konkurentniji na tržištu rada kod potencijalnih poslodavaca. Nekada je postojao dobar običaj da su sve gradske redakcije novina organizirale novinske školice kao svojevrstan prijemni ispit kandidata u svoje redove. Ta praksa je zbog nedostatka vremena i novaca u većini naših redakcija ukinuta i tu bi HND trebao uskočiti. U našim umirovljenicima mi imamo nepresušan bazen znanja i iskustva koje se ne mogu nigdje kupiti. Siguran sam kako bi i novinske, radio i televizijske redakcije rado novčano pomogle da njihove bivše kolege taj posao rade preko HND-a i za to prime nekakav honorar koji bi im povećao male mirovine i poboljšao život. A novinari početnici bi dobili besplatno, a neprocjenjivo obrazovanje.

Što HND treba tražiti od Sabora, Vlade i ministarstava RH, Vijeća za elektroničke medije i hrvatskih gradova ?

9. Svim hrvatskim studentima, a po mogućnosti i maturantima, osigurati jednogodišnju pretplatu na jedan hrvatski dnevni list i jedan nacionalni tjednik po njihovom izboru

Mlade ljude u Hrvatskoj treba poticati na čitanje tiska što uzročno posljedično dovodi i do povećanja opće pismenosti ali i većeg čitanja knjiga po čemu je Hrvatska na europskom dnu. Siguran sam kako bi hrvatski izdavači pristali da mladim ljudima ponude svoje tiskovine po proizvodnim cijenama ako bi država subvencionirala tu pretplatu i distribuciju koja može biti organizirana po fakultetima i srednjim školama ( ako se uključe i maturanti). HND tu treba aktivno potaknuti suradnju i dogovor vodećih hrvatskih izvođača i Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Takva akcija ne bi samo spasila hrvatski tisak, povećala pismenost i sklonost čitanju kod naših mladih sugrađana nego bi spasila i radna mjesta u novinama, ali i tiskarama i radnicima u distribuciji.

10. Dio prihoda Hakoma i internet providera treba biti razdijeljen hrvatskim komercijalnim web portalima ovisno o njihovoj čitanosti

Hrvatska se država prema hrvatskim internet portalima i internet novinama odnosi kao prema duhanu. Propisala im je “trošarinu” u iznosu 0.5 posto njihovih ukupnih prihoda koje im naplaćuje Vijeće za elektroničke medije iako od tog Vijeća i države zauzvrat ne dobivaju ništa. A od čitanja njihovog uglavnom besplatnog sadržaja korist imaju i hrvatski internet provideri i hakom koji ubire naknadu od svih pretplatnika mobilnih usluga. Kao što svi znamo, vijesti se sve više i češće čitaju upravo preko pametnih telefona. Internet portali su sve utjecajniji i sve većem broju građana prvi, a nekima i jedini, izvor informacija a oni istovremeno sve teže posluju.

11. Subvencije za lokalne radio postaje i televizije moraju biti barem 50 posto potrošene na primanja novinara

I Vijeće za elektroničke medije i mnogi hrvatski gradovi dijele subvencije za rad lokalnih radio postaja i televizija. Međutim, od ne baš malog iznosa subvencija najmanje koristi imaju novinari, a posljedično time i građani koji bi trebali biti kvalitetno informirani, a najveću korist izvlače vlasnici tih medija. Zato bi i Vijeće ali i gradovi i država trebali voditi više računa i kontrole kako bi subvencije poslužile za zapošljavanje nezaposlenih novinara i poboljšanje materijalnog statusa već zaposlenih kolega u tim medijima, a sve u korist građana koji te medije prate. Samo neovisan i dobro plaćen novinar može i kvalitetno izvještavati.

12. Subvencije neprofitnim internet portalima moraju biti barem 70 posto potrošene na primanja novinara

Objašnjenje za ovu točku se praktički može prepisati iz prethodne s jednim bitnim dodatkom. Troškovi produkcije internet portala su ipak manji nego troškovi produkcije na televiziji i radio postajama. I svi gradovi i Ministarstvo kulture i Vijeće za elektroničke medije koje takve natječaje raspisuju trebali bi manje inzistirati na pisanju projekata i programa, a više na slanju životopisa novinara koje bi u tim medijima radili. Novinare se na tim natječajima pretvara u projekt menadžere i planere i testne kuniće a oduzima im se osnovni kapital kojeg imaju. A to je njihovo ime i prezime.

13. Na HRT-u treba ograničiti i propisati jasne cjenike komercijalnih oglasa kako bi prestali biti nelojalna konkurencija privatnim televizijama i radio postajama

Mnogi privatni izdavači s pravom upozoravaju na damping cijena koju provodi već godinama Hrvatska radio televizija iako njihovi prihodi od marketinga u odnosu na ukupne prihode uopće ne čine značajan postotak. Smanjenje tih prihoda ne bi nikako ozbiljno ugrozili poslovanje Hrvatske radio televizije, ali njihova trenutna politika oko cijena oglašavanja i ogromnih popusta koje pritom nude ugrožavaju opstanak privatnih televizija i radio postaja, a samim time i radnih mjesta naših kolega koje rade u tim kućama. Tu treba tražiti i odgovor zašto kolege iz tih kuća nisu uopće aktivni članovi ovog društva a mnoge te kuće nemaju čak ni svoj ogranak novinara.

I za kraj, ako vam se ovaj program sviđa i ako želite da se on provede podržite sutra na izbornoj Skupštini HND-a onog kandidata koji je spreman nastaviti putem kojeg je zacrtao Milan Grlović. Izbacite ono R iz njegovog prezimena koje označava sve ružno što se u ovom društvu događalo i zamijenite ga slovom A za sve afirmativno što mi možemo kao društvo svojim sugrađanima ponuditi i znat ćete tko je prava osoba koja će vaše interese najbolje zastupati.